Cvrtila je za Dnevnik HRT-a rekao da je jako teško reći hoće li doći do oružanog sukoba u Ukrajini te da se radi o vrlo kompleksnoj krizi koja nema samo vojnu, već i političku dimenziju i koja traje od 2014. godine.

- Kad gledamo sve dimenzije i izjave jedne i druge strane, onda možemo reći da se i jedni i drugi pripremaju za sukob. Međutim, siguran sam da i jedni i drugi očekuju prije svega diplomatsko rješenje, ili mirno rješenje, koje će ipak ostvariti barem dio interesa jedne i druge strane. Sad je samo pitanje koji je taj minimum koji se može prihvatiti za i jednu i drugu stranu. Ali ne treba zaboraviti da se između tih strana nalazi Ukrajina. Nažalost, povijest pokazuje da države koje se nalaze između dviju strana koje su ustvari u strateškom sukobu najviše stradaju, a to mi se čini da se već sada događa u Ukrajini, rekao je Cvrtila.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da hrvatski vojnici neće sudjelovati u eventualnom sukobu, Cvrtila je rekao da ne možemo donijeti odluku ako nema suglasnosti premijera i predsjednika, odnosno Sabora.

- U nekakvoj kriznoj situaciji koja bi podrazumijevala rat i nasilje u Ukrajini, nisam baš previše siguran da bi hrvatska javnost bila podržavajuća, pa onda da bi i Hrvatski sabor donosio takve odluke, bez obzira na to što mi imamo određene obaveze u NATO-u. Ali mi prije svega imamo obaveze u slučajevima napada na teritorij država članica NATO-a, a Ukrajina to nije, rekao je Cvrtila.

Dodao je da nije posve siguran da će, ako dođe do rata, SAD, europske države i NATO baš tako jako intervenirati u korist Ukrajine.

- Meni se čini da će puno više čekati - što je, na kraju krajeva i naš slučaj iz devedesetih pokazao - kako će se situacija razvijati, pa onda sankcije i ne znam kakve sve druge mjere, ali bojim se da će tu najviše stradati ukrajinski narod, rekao je Cvrtila.