SSSH ocjenjuje kako promjene u sustavu doprinosa koje najavljuje Vlada, a pozdravljaju poslodavci, vode prihvaćanju pogrešne teze da plaće mogu rasti samo kroz smanjivanje poreznog opterećenja. Plaće mogu i moraju rasti i bez takvih mjera, i to prije svega kroz pravedniju raspodjelu dobiti i povećanje produktivnosti, poručuju sindikalci.

Prostora za rast plaća ima i bez poreznog rasterećenja, što govore i podaci Registra godišnjih financijskih izvještaja Fine, koji pokazuju da je u 2021. godini ukupna dobit hrvatskih poduzetnika rasla za 109,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su plaće porasle malo više od šest posto.

Da su plaće svih 964.742 radnika zaposlenih kod poduzetnika u 2021. godini umjesto za šest porasle za 15 posto to bi ukupnu dobit smanjilo sa šest milijardi na pet milijardi eura, a poduzetnicima bi i dalje ostalo sasvim dovoljno za ulaganje u razvoj poslovanja i uživanje u ostvarenoj dobiti.

Prihvaćanje teze da rast plaća nije moguć osim kroz porezno rasterećenje stavlja Hrvatsku u poziciju zemlje s niskom cijenom rada, umjesto da je približi razini ekonomskog razvoja starih članica EU.

Troškovi mirovinskih prava stečenih iz rada trenutno nisu u potpunosti pokriveni uplatama doprinosa za mirovinsko osiguranje, a razlozi leže u niskoj stopi zaposlenosti, visokom udjelu sive ekonomije, te razini doprinosa za mirovinsko osiguranje koja je s 20 posto među najnižima u Europi.

Stoga SSSH tvrdi da daljnje smanjenje prihoda od doprinosa, unatoč uvjeravanjima da novca u proračunu trenutno ima i da će smanjenje biti nadoknađeno iz općih poreza, vodi slabljenju veze između mirovinskih prava i rada.

Ako novaca u proračunu ima i ako ga Vlada želi iskoristiti za porezno rasterećenje ili preraspodjelu prema radnicima s najnižim plaćama, za to postoje i drugi načini koji nisu opasni za mirovinski sustav, kaže SSSH koji ocjenjuje da najavljeni zahvati u sustav poreza i doprinosa ne predstavljaju pravu poreznu reformu.