'Upotrijebili smo krstareće rakete Kalibar s podmornice Rostov na Donu u Sredozemnome moru', rekao je ministar, a prenijele su ruske novinske agencije. Dodao je da su mete napada bila 'dva teroristička položaja' blizu Rake, baze džihadističke skupine Islamske države u Siriji. 'Krstareće rakete Kalibar još jednom su se pokazale djelotvorne na velikim udaljenostima', istaknuo je.

Ruski krstareći projektil 3M-54, ili SS-N-27A Sizzler kako ga nazivaju u NATO-u, je modernija verzija sustava koji je ušao u uporabu 2012. godine. Može se ispaliti s podmornica ili s korveta, ima domet oko 1000 kilometara i time male površinske jedinice postaju mnogo ubojitije nego dosad. Stručnjaci NATO-a ranije su upozoravali da naoružavanjem ovim raketama ruska mornarica postaje sposobna gađati ciljeve u Sredozemlju dok joj se brodovi nalaze u zaštićenom području Crnog mora. Tijekom ruske intervencije u Siriji prvo su ih 7. listopada ispalili s brodova u sastavu Kaspijske flote, nakon što su demonstrirali sposobnost da tim raketama koje su slične američkim projektilima Tomahawk pogode ciljeve na velikoj udaljenosti, sada su ih testirali pri ispaljivanju s podmornice.

Šojgu je rekao da su rakete ispaljene s podmornice Rostov na Donu. Radi se o moderniziranoj verziji podmornice klase Kilo. Rostov na Donu je jedna od šest podmornica te klase namijenjene Crnomorskoj floti, dvije su podmornice dovršene a ostale četiri su u raznim fazama planiranja i izrade.

Rusko zrakoplovstvo je za vrijeme intervencije u Siriji isprobalo svoje strateške bombardere Tu-22, Tu-95 i Tu-160. Ministarstvo obrane u Moskvi je objavilo da su stariji bombarderi Tu-95 koristili rakete Kh-55/Kh-555 a noviji Tu-160 krstareće rakete Kh-101 Radi se o raketama smanjenog radarskog odraza a podaci o karakteristikama se razlikuju od izvora do izvora; neki tvrde da su uvedene u naoružanje 2013. godine, procjene dometa su od 2000 do čak 6000 kilometara a mogu nositi do 400 kilograma eksploziva.

Načelnik glavnog stožera oružanih snaga Rusija general Valerij Gerasimov je za ruske medije izjavio da situaciju u Siriji prati 10 satelita, od koji su neki privremeno prenamijenjeni sa civilnih na vojne zadatke. Novinarima je pokazan i suvremeni zapovjedni centar u kojem se u realnom vremenu, uz pomoć satelita i bespilotnih letjelica, 24 sata na ekranima prati stanje na bojišnici.

Iz Sirije zasad još nema informacija o eventualnim akcijama većih postrojbi ruske kopnene vojske. Manje postrojbe angažirane su na čuvanju baza iz kojih djeluju zrakoplovi a timovi savjetnika nalaze se među sirijskim vojnicima. Snagama sirijskog predsjednika Bašara al Asada isporučeni su novi raketno-topnički sustavi a viđeni su i tenkovi T-90 na kojima je bio postavljen uređaj Shtora 1 koji djeluje protiv vođenih protutenkovskih raketa.

Sukob u Siriji počeo je u proljeće 2011. godine. Od ustanka protiv vladajućeg režima i građanskog rata pretvorio se u sukob u kojem na razne načine sudjeluje SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Turska, Irak, a povremeno i neizravno uključuju se i druge zemlje iz regije poput Irana i Izraela. Procjene poginulih u tom ratu kreću se i do 350.000 ali podaci UN-a iz lipnja 2015. govore o 92.000 poginulih i ubijenih.

Na internetskoj stranici UN-ovog Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) stoji podatak da je do 2. prosinca zabilježeno 4,28 milijuna izbjeglica iz Sirije u drugim zemljama a unutar zemlje raseljeno je oko 6,5 milijuna zbog rata.