Novinarska organizacija optužuje Radmana i Rotima da su upravo oni 'generatori kaosa' na sva četiri kanala javne televizije i po kriterijima koji navodno vrijede za Šprajca obojica bi morali biti smijenjeni - pogotovo Rotim, koji je na funkciju postavljen iako za razliku od Šprajca za to nije dobio podršku kolega.

Što je u pozadini smjene? Kuloari ponovno bruje o političkim pritiscima: s jedne strane HDZ otvoreno proziva HRT zbog navodne podzastupljenosti i prebrojava gostovanja svojih članova u glavnom Dnevniku i ostalim informativnim emisijama, a ni premijeru Zoranu Milanovićunije se svidjela 'prevelika angažiranost' novinarke koja ga je intervjuirala na temu referenduma o definiciji braka. Profesorici novinarske etike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Gordani Vilović ekspresna smjena je u najmanju ruku neobična.

'Zbilja se radi o prekratkom vremenu za ocjenjivanje bilo kakvih rezultata Zorana Šprajca. Činjenica je da gledanost emisija na prvom programu pada već dulje vrijeme i nemoguće je preko noći preokrenuti trendove, a ako su zbilja objavljeni pravi razlozi smjene - onda se vršitelj dužnosti Tomislav Špoljar također stavlja u neugodnu ulogu. I on se dosad pokazao kao profesionalac, ali hoće li možda i njega smijeniti nakon nekoliko mjeseci?', pita Vilović.

Politički pristisci su, dodaje, smrt za javnu televiziju i njima se ne smije podleći: HRT mora braniti interese baš svake marginalne grupe i svih građana koji plaćaju pretplatu. 'Svugdje se vidi određeni 'touch' politike, ali on mora biti što manji. Bilo bi grozno da se na taj način ponovno počne utjecati jer, koliko god zvučalo kao fraza, javna televizija mora imati interese građana ispred svih', dodaje Vilović.

Filozofkinja Nadežda Čačinović smatra da bi HRT trebao puno bolje paziti na ljude koji predstavljaju njen zaštitni znak. 'Kad je riječ o istaknutim voditeljima i javnim licima, trebaju biti oprezniji', poručuje Čačinović. Prave razloge i okolnosti Šprajcove smjene ne zna, ali obrazloženje o 'kašnjenju projekata' ne zvuči joj previše uvjerljivo. 'Pretpostavljam da ni drugi projekti na HRT-u nisu baš provedeni na vrijeme?', kaže ironično.

Nezadovoljstvo Milanovića s jedne i HDZ-a s druge strane za Čačinović samo dokazuje da još nemamo dimenziju javne televizije na kojoj je normalno napasti i premijera i šefa oporbe. 'To se mora događati naprosto jer se radi o ulasku u raspravu', zaključuje Čačinović.

Analitičar Žarko Puhovski smatra da pravi skandal nije smjena Zorana Šprajca, nego činjenica da na HRT-u uopće postoji odjel koji se bavi 'proizvodnjom vijesti'.

'Rugali smo se sa sovjetskom agencijom TASS, a danas i mi imamo odjel koji bi umjesto prenošenja trebao proizvoditi vijesti. To je naprosto skandalozno', smatra Puhovski.
Što se tiče Zorana Šprajca, njegova najbolja osobina bio je osobni pristup interpretaciji vijesti - pa su ga digli na višu razinu i napravili ono što nazivamo 'ubijanje napredovanjem'. Umjesto njega dobili smo blijede čitače vijesti, a s druge strane nismo dobili organizaciju te planirane tvornice vijesti', dodaje.

'Istina je da se informativni program u zadnjih nekoliko mjeseci neukusno svrstao na stranu Vlade i SDP-a jer su u emisije znatno češće pozivali sugovornike iz te stranke. Da, SDP je na vlasti, ali nikako nećemo doznati da HDZ zbilja nema što za reći sve dok im doslovno ne gurnemo 'krušku pod njušku'. HRT nije pristran na račun Vlade poput Jutarnjeg lista koji to radi zbog svoje predstečajne nagodbe, pa se mora reći da su im vijesti u osnovi korektne. Ali, da, izbor sugovornika nije izbalansiran', govori Puhovski.

'A dopuštanje onakvog ponašanja premijera prema njihovoj novinarki i izostanak reakcije pokazuje potpunu odsutnost profesionalne svijesti na HRT-u', zaključuje analitičar.