Naime, od 188 zahtjeva za informacijama koje su volonteri GONG-a poslali državnim tijelima, na samo 84 zahtjeva, tj. 44,68 posto, odgovoreno je u zakonskom roku od 15 dana. Na 74 zahtjeva odgovoreno je izvan roka, dok na njih 13 nije uopće odgovoreno. Zanimljivo je kako je trend porazan, svake godine postotak odgovora koji stižu u roku sve je manji.

Državne institucije uglavnom pravovremeno odgovaraju na upite koji ne zadiru u osjetljiva pitanja, dok na upite o poslovanju kasne ili ih uopće građanu koji podnosi upit ne pošalju.

'Je li pokušaj da se sakriju podaci nastojanje da se možda prikriju nelegalni poslovi?' pita se Nenad Zakošek, potpredsjednik Vijeća GONG-a. Iako Zakon o pravu na pristup informacijama postoji, građani, ali i djelatnici tijela vlasti nisu svjesni svojih prava ni obaveza.

'Iako već imamo Zakon, kod nas je i dalje prisutan stav obraćanja građanima svisoka', pojasnio je Zakošek. Smatra da ne postoji politička volja da se takva situacija promijeni, iako stručnjaci iz pojedinih Ministarstava uviđaju probleme. Naime, upravo i o provođenju Zakona o pravu na pristup na informaciju ovisi zatvaranje Poglavlja 23 o pravosuđu

Zakošek: Vlada treba objaviti ugovor s MOL-om

Najbolji primjer za netransparentno poslovanje državnih tijela je aktualno pitanje tajnosti ugovore o plinskom poslovanju između Ine, tj. Vlade i MOL-a. 'Ako Vlada misli da bi objavom tog ugovora bila ugrožena državna sigurnost ili pak poslovna tajna, neka zacrne pojedine dijelove ugovora, a ostalo obave', rekao je Zakošek.

Da bi Vlada taj ugovor treba objaviti, pokazuje i primjer koji je navela Sandra Pernar iz GONG-a. Naime, Upravni sud presudio je u korist GONG-a koji je tužio Ministarstvo uprave zbog nedostavljanja ugovora koji je Ministarstvo potpisalo s tvrtkom APIS IT.

Upravni sud je odlučio da je Ministarstvo dužno objaviti taj ugovor jer su ugovori javnih tijela o javnim poslovima - javni.