Vijeće Upravnog suda RH odlučilo je poništiti tu odluku nakon podneska mr. sc. Mirjane Juričić.

U podnesku se navodi da ne samo što Banić ne ispunjava uvjete navedene Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, nego uz prijavu nije priložila ni dokaze koji bi njezinu kandidaturu činili pravovaljanom. Vijeće Upravnog suda RH smatra da je Slavica Banić dokazala samo dio uvjeta koji propisuju da kandidat mora biti diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci te da se u toj struci istaknuo znanstvenim i stručnim radom.

Slavica Banić priložila je potvrdu da ima 15 godina, devet mjeseci i 26 dana staža te da je radila u Uredu za zakonodavstvo Vlade RH od travnja 2004. do travnja 2007. godine. Za ostali staž, u vrijeme dok je radila u Zagrebačkoj banci i u danskoj humanitarnoj organizaciji, nije donijela potvrdu o vrsti rada.

'Sudsko vijeće poništilo je odluku Hrvatskoga sabora o izboru troje sudaca od 9. svibnja 2008. u dijelu u kojem je za suca Ustavnog suda izabrana Slavica Banić', potvrdio je Hini glasnogovornik Ustavnog suda Mislav Kolakušić

No, o sadržaju odluke, nacrt koje je, prema pisanju tiska, načinjen još sredinom listopada prošle godine, glasnogovornik Suda nije želio govoriti. Istaknuo je kako je 'Večernji list' iznošenjem u javnost nacrta odluke povrijedio Sudski poslovnik, koji propisuje da se nacrti odluka ne mogu učiniti dostupnima ni strankama u postupku ni javnosti, a povrijeđene su i odredbe poslovnika po kojima viši sudovi ne mogu davati obavijesti o donesenim odlukama koje nisu otpremljene.

Odluku kojom se poništava saborsko imenovanje sutkinje Banić i prihvaća zahtjev Mirjane Jurišić, inače sutkinje Upravnog suda, donijelo je vijeće sastavljeno od sudaca Dubravke Markt, Smiljane Mikuš i Borisa Markovića

Mirjana Juričić bila je kandidatkinja za Ustavni sud koja bi u svakoj civiliziranoj pravnoj državi automatizmom bila izabrana. Naime, njezina je ponuda bila među najboljima: 35 godina iskustva na raznim poslovima u pravnoj struci, od toga 13 godina sudačkog staža u Upravnom sudu. Kao sutkinja Upravnog suda riješila je 3577 predmeta, 825 (ili 30 posto) više od propisane norme. Napisala je niz radova s raznih pravnih područja. Njezinu je kandidaturu podržalo 15 ogranaka sudačkih udruga i Udruga hrvatskih sudaca.

Njezin neposredni šef, predsjednik Upravnog suda RH Ivica Kujundžić, u preporuci je napisao da je predlaže za sutkinju Ustavnog suda iz istih razloga zbog kojih ju je odabrao za svoju zamjenicu, 'zbog njezine stručnosti, radne discipline i izraženih ljudskih kvaliteta'.

No, u tajnom saborskom glasanju HDZ, HSP i Glavašev HDSSB, sukladno prethodnom tihom dogovoru, umjesto kvalitete presudila je politička podobnost, pa je jedini kandidat koji je otpao bila je upravo sutkinja Juričić. Slavica Banić, predsjednica Vladina ureda za zakonodavstvo, docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu Mario Jelušić i sutkinja zagrebačkog Općinskog suda Duška Šarin dobili su 78 glasova, samo glas više od potrebnog za prolaz kroz vrata Ustavnog suda.

'Mogla sam, naravno, prešutjeti činjenicu da je izabrana kandidatkinja koja ne zadovoljava ni formalni kriterij, imala bih manje problema u životu. Ali da sam šutjela, iznevjerila bih sebe kao čovjeka i ideale zbog kojih sam se i odlučila za sudački poziv. Odlučila sam učiniti što mogu - one koji su donijeli takvu odluku upozoriti da im se dogodila pogreška jer kandidatkinja nije dokazala da ima 15 godina staža u struci. Poslala sam pisano upozorenje ne samo predsjedniku Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Vladimiru Šeksu nego i svakom članu toga odbora. Mislila sam da će reći: Dobro, idemo svi zajedno sjesti i još jednom vidjeti o čemu se radi. Međutim Šeks je smjesta odrezao kako je izbor zakonit, iako se članovi Odbora uopće nisu sastali i raspravljali o onome na što sam upozorila. Ljudski je griješiti, ali ustrajati na pogrešci - to je neljudski. Užasna je i za pravosuđe i za cijelo društvo spoznaja da se može prekršiti Ustav, a da se ne pokaže ni najmanje volje da se ta pogreška ispravi', ispričala je za Globus sutkinja Juričić

Imenovanjem osobe koja je ispunjava uvjete, Sabor je povrijedio prava Mirjane Juričić i ostalih kandidata da pod jednakim uvjetima mogu biti primljeni u javne službe.

Prema Zakonu o upravnim sporovima, Sabor može odlučiti ili da na mjesto Slavice Banić imenuje nekog od kandidata koji je ispunio uvjete ili može izabrati osobu, koja je već dobila i potporu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Potonja je, pak, Mirjana Juričić, jer su dvoje njenih kolega s potporom Odbora već imenovani, dok je izbor Banićeve osporen kao nezakonit.

Nije isključeno da neće na kraju doći i do Ustavnog suda ako Slavica Banić podnese ustavnu tužbu protiv odluke Upravnog suda. Upravo zbog toga predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec danas nije željela komentirati taj slučaj, ističući kako ionako nije upoznata s odlukom. No, naglasila je da je riječ o velikom presedanu ako je Upravni sud poništio odluku parlamenta.

Vanjski član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Mato Arlović smatra da je u ovom slučaju nesporna nadležnost Upravnog suda, jer Sabor o imenovanju Banićeve nije postupao kao zakonodavno, nego kao tijelo javne vlasti.

Predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang nije želio komentirati odluku kojom je Upravni sud poništio saborski izbor Slavice Banić za sutkinju Ustavnog suda, ali je naglasio kako će Sabor poštovati sudsku odluku i organizirati novi izbor.