Prve godine članstva bile su obilježene diplomatskim naporima da se agresija na Hrvatsku što prije okonča, a potom osigura mirna reintegracija okupiranih područja i puna teritorijalna cjelovitost i suverenitet, dok je u idućem razdoblju uslijedila afirmacija na svjetskoj političkoj sceni.

Hrvatska je, kao mlada država, relativno brzo uspjela osigurati svoje sudjelovanje u radu svih ključnih tijela globalne Organizacije članstvom u Vijeću sigurnosti i Vijeću za ljudska prava, te nekoliko puta i u Gospodarskom i socijalnom vijeću (ECOSOC) i Komisiji za izgradnju mira, navodi se u priopćenju.

Hrvatska je aktivna sudionica brojnih važnih procesa, od reforme Organizacije, uključujući rad Opće skupštine i način izbora glavnog tajnika, donošenja UN-ove 2030 Agende za održivi razvoj pa sve do nedavnog koordiniranja globalnih napora u suočavanju sa svim aspektima krize izazvane COVID-19 pandemijom.

Hrvatska namjerava i dalje pridonositi djelovanju UN-a: od očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti te jačanja međunarodnog prava, do promicanja međunarodne suradnje na rješavanju izazova ekonomskog, socijalnog, kulturnog i humanitarnog karaktera, uključujući zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ističe se u priopćenju.

Ovo potvrđuju i aktualne kandidature Hrvatske za članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću (2022.-2024.), Komisiji za izgradnju mira (2026.-2027.), Vijeću sigurnosti (2030.-2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032.-2034.).