Policija države New York prethodno je objavila da je pisac prebačen helikopterom u lokalnu bolnicu. Također je potvrdila da je napadač uhićen. Policija u priopćenju kaže da se napadač zaletio na pozornicu i napao Rushdieja i još jednu osobu.

Zasad nije poznato u kojem se stanju nalazi Salman Rushdie, a voditelj programa, koji je predstavljao Rushdija na pozornici uoči početka predavanja, zadobio je lakšu ozljedu glave.

Liječnica koja je trebala biti na predavanju rekla je za New York Times da je pomogla piscu nakon napada. Rita Landman kazala je da je on zadobio više ubodnih rana, uključivo i u desnu stranu vrata. Pod njim se na pozornici stvorila lokva krvi, dodala je, ali i naglasila da ga se nije trebalo oživljavati.

Ranije je javljeno da je pisac nakon uboda pao na pod, a potom ga je okružila manja skupina ljudi koja mu je podigla noge u zrak u očitom pokušaju da mu pospješi cirkulaciju.

Novinar CBS-a čiji su članovi obitelji bili na događaju rekao je da je Rushdie nekoliko puta uboden u vrat i torzo. Više ljudi mu je pohitalo u pomoć, a drugi su krenuli prema napadaču.

Rushdie je na Instituciji Chautauqua trebao govoriti o Sjedinjenim Državama kao azilu za pisce i umjetnike, "kao mjestu za kreativno izražavanje", objavila je institucija.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochul pohvalila je osobe koje su prve reagirale, pomažući Rushdieju na pozornici i koje su uhitile osumnjičenog napadača.

Rushdiejeva knjiga 'Sotonski stihovi' zabranjena je u Iranu od 1988. godine, jer je mnogi muslimani smatraju bogohulnom. Godinu dana kasnije, pokojni iranski vođa ajatolah Ruhollah Khomeini izdao je fetvu, pozivajući na Rushdiejevu smrt.

Također je ponuđena nagrada od oko tri milijuna dolara za onoga tko ubije Rushdieja.

Iranska vlada odavno se distancirala od Homeinijevog dekreta, ali bez rezultata: 2012. godine poluslužbena iranska vjerska zaklada podigla je nagradu za Rushdieja s 2,8 na 3,3 milijuna dolara.

Rushdie je tada odbacio tu prijetnju, rekavši da 'nema dokaza' da su ljudi zainteresirani za nagradu.

Književnik rođen u Indiji slavu je postigao s romanom 'Djeca ponoći' iz 1981. koji je samo u Velikoj Britaniji prodan u milijun primjeraka. Život mu je promijenila četvrta knjiga, 'Sotonski stihovi' iz 1988. godine. Nekoliko desetaka ljudi ubijeno je nakon objave te knjige, među njima i njezini prevoditelji.

Nagrada za Rushdiejevo ubojstvo i dalje je aktivna, iako se godinama kasnije iranska vlast distancirala od Homeinijeve fetve. Pisac je, međutim, zadnjih godina živio relativno slobodno.

Rushdie ima britansko i američko državljanstvo, velik je zagovornik slobode izražavanja te je u više prilika branio svoj rad.

Nije ustuknuo

Kad ga je 2007. kraljica Elizabeta II. proglasila vitezom, u Iranu i Pakistanu izbili su prosvjedi. Jedan pakistanski ministar tada je rekao da odavanje te počasti "opravdava samoubilačke napade".

Književna događanja na kojima je sudjelovao Rushdie dobivale su prijetnje ili su ih muslimani bojkotirali.

Rushide, sin bogatog indijskog muslimanskog poduzetnika, školovao se u Engleskoj i diplomirao povijest na Cambridgeu. Poslije studija zaposlio se kao pisac oglasa u marketinškoj industriji, prije nego što je objavio prvi roman 1975. godine.

Američki PEN, kojem je Rushdie jedno vrijeme bio i predsjednik, napad je ocijenio užasnim i šokantnim.

"Salman Rushdie zbog svojih je riječi bio metom desetljećima, ali nikad nije trepnuo ili ustuknuo", kaže se priopćenju američkih pisaca.

Prije deset godina, Rushdie je izjavio da njegov roman 'Sotonski stihovi' tada više ne bi bio objavljen zbog klime straha i nervoze. Rekao je da su prijetnje smrću i zabrana njegove knjige u mnogim zemljama nagnale brojne autore da odustanu od sličnih pokušaja.

'Izdavači moraju biti hrabriji', poručio je, dodajući da je život u slobodnom društvu moguć jedino uz slobodu govora i izražavanja vlastitog mišljenja.