Premda je najavljivan kao 'tehnički', rebalans proračuna koji je predstavio ministar financija Slavko Linić pravi je rebalans prema kojem se ukupni državni deficit povećava za 100 milijuna kuna više nego je planirano na početku godine. Dakle, ne radi se samo o preraspodjeli sredstava unutar Vladinih resora. 

Vlada je, naime, podbacila na izvršenju svoga plana da će smanjiti troškove zaposlenih u javnom sektoru. Na te troškove na kraju će otići 1,6 milijardi kuna više nego što je planirano u veljači 2012, kad je donesen proračun. Plan je, naime, bio da se na plaće potroši dvije milijarde kuna manje nego u 2011. godini, no na kraju Vlada je uspjela uštedjeti tek oko 350 milijuna kuna, čega se domogla tek na neisplati božićnica. 

'Šok za sve nas su posebni dodaci u granskim ugovorima. U ponedjeljak ćete vidjeti na rebalansu za sljedeću godinu koja ćemo prava rezati jer se 1,5 milijarda mora uštedjeti', rekao nam je izvor iz Ministarstva financija koji tvrdi da kolektivni ugovor prestaju važiti do kraja godine ako do tada ne bude novog dogovora sa sindikatima. Radit će se, primjerice, o dodacima na staž i dodacima na vjernost koji jedni drugoga pobijaju. Dodatak od 0,5 posto po godini staža će ostati, ali će se napraviti reda među posebnim dodacima.  Oni kod nekih radnika čine gotovo 50 posto plaća, a nekada su dodaci mogli iznositi samo 10 posto.

'Vlada ocjenjuje da su dodaci prekomjerni i da se ponavljaju. Način obračuna je po postocima i množe se. To su ludosti', rekao nam je izvor iz ministarstva te potvrdio da neće biti ukidanja radnih mjesta i otpuštanja osim kada je u pitanju odlazak u mirovinu.

Premijer Zoran Milanović također je na sjednici Vlade kritizirao sustav dodataka zaposlenicima u javnim i državnim službama: 'Taj sustav je vrlo kompliciran i netransparentan. Naravno, o tome se mora razgovarati sa socijalnim partnerima, ali pitanje je - je li to potrebno u državnoj službi? Imate dodatak jedino na akademski staž i zašto tako ne bi i bilo? Imat ćemo uskoro i uvid samo s jednog mjesta na sve plaće. Ni ministar financija sada nema tu mogućnost, ali imat ćemo je od Nove godine. Netko je to mogao imati prije skoro deset godina, ali nije htio.'

RASHODOVNA STRANA PRORAČUNA PO REBALANSU

Novim planom proračuna ukupni rashodi iznose 120,3 milijarde kuna umjesto planiranih 118,8 milijardi. To je 1,5 milijardi kuna više nego što je bilo planirano do kraja 2012. godine. 

Što se tiče rashoda koji su mimo plaća, bilo je potrebno izdvojiti još 340 milijuna kuna za ratu kredita za konsolidaciju Brodosplita. Oko 400 milijuna kuna povećani su financijski rashodi koji se odnose na kamate od devet milijardi kuna kredita za brodogradnju. 'Imamo sad i zadnje isplate obeštećenja umirovljenika koje je iznosilo oko 100 milijuna kuna, a treba nam još 50 milijuna kuna', rekao je Linić.

Uštedjelo se 200 milijuna kuna na smanjenju potrošnje, drukčijem korištenju poslovnih prostora, IT tehnologijama, raspolaganju automobilima... 'Došli so do preraspodjela vezanih za realizaciju projekata od 130 milijuna kuna, smanjili smo donacije i kapitalne pomoći za 107 milijuna i odustali smo od nabave neke imovine, i to oko 400 milijuna kuna', rekao je Linić.

PRIHODOVNA STRANA PRORAČUNA PO REBALANSU

Ukupni prihodi proračuna također su povećani, što je ublažilo problem na rashodovnoj strani: ukupni prihodi sada su 110,3 milijarde kuna, a to je 1,4 milijarde više nego što je planirano.

'Povećanje prihoda bilježimo na jačanju fiskalne (porezne) discipline. Nešto manje od jedne milijarde uplaćeno je u proračun od doprinosa za zaposlene. Kako smo odlučili robne strateške rezerve za naftu prikazivati kroz proračun uključili smo 550 milijuna kuna. Dobit HNB-a iznosi više od 400 milijuna kuna, a s nametom od šest posto za telekomunikacijske operatere do kraja godine bit će uplaćeno 300 milijuna kuna. I carine su nešto veće nego što smo mislili', pojasnio je Linić prihodovnu stranu. 

Nešto su manji prihodi na trošarinama za naftne derivate, i to oko 500 milijuna kuna zbog manje potrošnje, a ni trošarine na cigarete nisu kao što su nekad bile. 

Razloge za ovakvu situaciju i rebalans Linić je našao u makroekonomskom okruženju, gospodarskim kretanjima i projekcijama proračuna koje su početkom godine uzimale sve to u obzir. Linić je ukratko ponovio sve ključne poteze od povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto, smanjenja parafiskalnih nameta za Hrvatske šume, Hrvatske vode, dio spomeničke rente... 'Visoka cijena bruto rada je razlog naše nekonkurentnosti, pa smo ocijenili da smanjimo dva indeksna postotna poena doprinosa za zdravstvo u cijeni bruto rada', naveo je Linić kao potporu poduzetništvu.

Linić se požalio da se ni kroz javni sektor nije uspjelo utjecati na gospodarski rast, pa čak ni uspješnom turističkom sezonom: 'U zadnjem kvartalu uslijedilo je nekoliko isporuka brodova našim brodogradilištima, krenula je Željezara a očekujemo da će proraditi i Petrokemija na Krku, pa da ćemo dobiti značajnije učinke.'

Pokušaj suzbijanja nelikvidnosti zasada nije uspješan te još uvijek iznosi 44 milijardi kuna u blokiranim tvrtkama. Stoga svi imaju mogućnost reprograma duga kroz pune tri godine otplate. 'Gospodarska kretanja su vrlo loša, inflacija će do kraja godine iznositi 3,4 posto, a pred nama je i tržišno usklađenje cijene grijanja što je također utjecalo na rast cijena.'

Premda Linić ističe da je Vlada smanjila PDV na neke proizvode na 10 posto, građani štede i potrošnja pada što također negativno utječe na gospodarski rast.