Slovenski mediji izražavaju umjereni optimizam da će se u vremenskom tjesnacu ovih dana ipak postići kompromis između Grčke i europskih institucija kako ne bi došlo do izlaska te zemlje iz eurozone s nesagledivim posljedicama
Zadnji, nešto pomirljiviji prijedlog grčke vlade Bruxellesu o mjerama financijske konsolidacije i rezova 'zadnja je mogućnost za europski kompromis koji bi spriječio ono najgore: grčki bankrot i grexit s nepredvidivim posljedicama za Grke i Europu', piše u petak ljubljansko 'Delo', vodeći slovenski dnevnik.
Iako je detalja o novom grčkom prijedlogu malo i makar se među europskim "tehnokratima" osjeća mnogo skepse, riječ je o grčkom "koraku natrag" kojim su pokazali spremnost na dogovor, navodi list.
'Sada je vrijeme da se opameti i europska strana, u prvom redu nepopustljivi Nijemci koji su od eura dobili najviše, u obliku svog golemog vanjskotrgovinskog suficita', piše u komentaru Miha Jenko.
'Ako Europska unija ne bude u stanju riješiti pitanje male Grčke, onda joj se na srednji rok ne piše ništa dobro. Spašavanje Grčke u odlučujućim danima koji slijede bit će najveći test funkcionalne sposobnosti za europske ustanove i političku elitu, a crni scenarij mogao bi izazvati kobne posljedice novog financijskog sloma, većeg od onoga što ga je prije sedam godina izazvao bankrot banke Lehman Brothers', piše slovenski list.
Prema ocjeni ekonomista Jože Damjana, nekadašnjeg ministra razvitka u prvoj vladi Janeza Janše, novi grčki prijedlog Europi zapravo je "kapitulacija" Ciprasove vlade jer se njime pristaje na teže uvjete i veće rezove od onih koju su od Grčke zahtijevale europske institucije prije prekida pregovora, no Damjan dovodi u pitanje sustav na koji se do sada "pomagalo" Grčkoj i ocjenjuje da je on neodrživ.
Grčka vlada se je novim prijedlogom obvezala da će do 2018. godine osigurati primarni javno-financijski suficit od 3,5 posto, a to znači veliko povećanje poreza i smanjivanje javnih izdataka, navodi Damjan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, u svom novom blogu, rado čitanom u stručnoj javnosti.
Tako veliko povećanje poreza i smanjenje potrošnje zapravo znači da bi Grčka s ciljem dodatnih ušteda BDP-a "pala još dublje u provaliju", navodi Damjan.
'Ako u razdoblju recesije uštediš 1 posto BDP-a, onda to znači pad BDP-a za 3 posto, a to znači još dublju recesiju', navodi slovenski ekonomist.
