Službena Ljubljana veže ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom s rješavanjem pitanja Ljubljanske banke, dok Hrvatska smatra da je riječ o bilateralnom pitanju. Peter Stano, glasnogovornik Štefana Fuelea, povjerenika za proširenje, kaže da je 'proces ratifikacije u potpunosti u rukama zemalja članica', što znači da praktički Slovenija može zauvijek blokirati Hrvatsku, ali ne u potpunosti bez posljedica. Krenimo redom.

Iako su u Europskoj komisiji, kao i u hrvatskoj Vladi, uvjereni da će proces ratifikacije biti dovršen na vrijeme, do datuma predviđenog za ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU), 1. srpnja 2013, postavlja se pitanje što ako se probiju rokovi. U Europskoj komisiji putem glasnogovornika za proširenje Petra Stane odgovorili su nam da u komisiji ne spekuliraju sa 'što ako' scenarijima te su uvjereni u pozitivan ishod.

Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti kaže da se u slučaju probijanja predviđenih rokova koji su upisani u hrvatski pristupni ugovor sve komplicira. 'Ako bi samo jedna zemlja probila rok, Europska komisija bi morala predložiti novi datum ulaska koji bi kao aneks bio unesen u ugovor, ali bi i zemlja koja nije ratificirala ugovor trebala odgovoriti na pitanje do kada to planira učiniti', objašnjava Špehar.

To nije sve. Neke zemlje članice, nastavlja Špehar, u tom slučaju smatrale bi da tu promjenu moraju ponovno ratificirati u državnom parlamentu jer u pristupnom ugovoru stoji datum ulaska 1. srpnja 2013. godine. Također, takva situacija potresla bi i cijelu Europsku komisiju koja bi se našla u složenoj situaciji i otvorilo bi se niz institucionalnih pitanja o samom procesu proširenja, ali i pitanju odnosa između država i Komisije. 'Država koja bi probila rok, najblaže rečeno, također bi se našla izložena kritikama ostalih zemalja članica jer nije poštovala ono na što se obvezala potpisavši međunarodni ugovor', objašnjava Špehar.

Druga mogućnost u kojoj Hrvatska može propustiti ulazak u EU u predviđenom roku je da Europska komisija odgodi ulazak zbog neispunjavanja obaveza koje je naša zemlja preuzela potpisivanjem Ugovora o pristupanju. Komisija može odgoditi ulazak i ako u međuvremenu sve države članice ratificiraju pristupni ugovor. Malo je vjerojatno će se to dogoditi zbog Slovenije i Ljubljanske banke jer je više puta iz Bruxellesa poručeno da riječ o bilateralnom pitanju koje države trebaju riješiti između sebe, ali bi moglo ako Hrvatska ne ispuni 10 zadaća koje je pred nju stavila Europska komisija u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu objavljenom u srijedu. Indikativno je da njemački mediji prozivaju Hrvatsku da nije spremna za ulazak i smatraju da Europska unija čini pogrešku kao kad je u EU nespremne pustila Bugarsku i Rumunjsku.

Povjerenik Fuele je u srijedu na konferenciji za novinare povodom predstavljanja sveobuhvatnog izvještaja o monitoringu nad Hrvatskom izjavio da Europska komisija ima instrumente kojima može natjerati Hrvatsku da poštuje preuzete obveze, iako je naglasio da ni najmanje ne sumnja da će Hrvatska ispuniti ono što se od nje traži. Hrvatska bi zadatke koji su postavljeni pred nju trebala obaviti do proljeća, ako ne obavi posao može se dogoditi da Europska komisija bude 'zabrinuta' ispunjavanjem obaveza koje su postavljenje pred Hrvatsku.

Ako tijekom procesa monitoringa Europska komisija ustanovi pitanja koja izazivaju zabrinutost, Europsko vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi je primorala da nastavi s ispunjavanjem preuzetih obaveza. Člankom 36. Ugovora o pristupanju predviđa se mogućnost poduzimanja kaznenih mjera. Iako točno nije definirano koje su to mjere, u najgorem slučaju to bi moglo značiti i odgodu ulaska u Europsku uniju zbog kršenja obaveza preuzetih u ugovoru. Nadajmo se da to tog najcrnjeg scenarija ipak neće doći.