Krajem travnja održat će se parlamentarni izbori, a na jesen regionalni i izbori za novog predsjednika države. Na njima sadašnji predsjednik Borut Pahor, nakon dva puna mandata, zbog ustavnih ograničenja ne može sudjelovati.

Premda je potekao iz Socijalnih demokrata (SD) koje je niz godina uspješno vodio, lijeva oporba kritizira Pahora zbog političkog konformizma optužujući ga da se kao predsjednik države nije opredjeljivao o bitnim društvenim i političkim pitanjima. Tvrde da je tako zapravo branio Janšinu vladu, uključujući i njen način upravljanja epidemijom te, po njihovoj ocjeni, pogrešnu vanjsku politiku koja je zemlju udaljavala od "europskih vrijednosti" i vodila prema iliberalnom tipu demokracije i Višegradskoj skupini.

Pahor je pak ovih dana ponovo pozvao na smirivanje duhova te prekid žestoke retorike kojom se ljevica i desnica međusobno optužuju za korupciju i "mafijaški" način političkog djelovanja, uz niz osobnih diskvalifikacija. Također je upozorio da bi sadašnja razina političke polarizacije mogla otežati formiranje nove vlade i dugoročno djelovati destabilizirajuće.

Jedna od težih Pahorovih zadaća uoči isteka mandata mogla bi biti kako nakon parlamentarnih izbora u travnju odrediti tko ima najviše šansi za sastavljanje nove vlade i kome ponuditi prvu priliku da bude mandatar. 

Mogla bi se ponoviti postizborna situacija od prije četiri godine, kad je Janšina stranka bila relativni izborni pobjednik, ali zbog malog koalicijskog potencijala nije uspjela sastaviti vladu, pa je vladu ljevice i centra sastavio Marjan Šarec. No njegova vlada se nakon manje od dvije godine razišla ostavivši iza sebe političku nestabilnost u fragmentiranom parlamentu i podijeljenom društvu. Kritike iz domaćih i europskih krugova Sadašnja vlada desnog centra, koja ima nestabilnu i tanku parlamentarnu većinu, a posebno premijer Janez Janša, suočili su se u drugoj godini svog skraćenog mandata s kritikama na račun srozavanja političkih standarda, nepoštivanja vladavine prava te pritisaka na medije i pravosudni sustav.

Takve kritike dolaze iz četiri oporbene stranke ljevice i centra, koje nastupaju kao udruženi blok protiv Janšine koalicije na izborima za 90-očlani Državni zbor. No, kritike su došle i od nekih europskih dužnosnika i  europskih ustanova, u osjetljivo vrijeme kada je Slovenija sredinom godine preuzimala šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a.

I neki vodeći međunarodni mediji upozoravali su da se Janšina stranka, članica Europskih pučkih i demokršćanskih stranaka (EPP), zadnjih godina okrenula nacionalizmu i populizmu, odnosno suverenističkom smjeru kakav je prisutan u  Mađarskoj i Poljskoj, a dovodi u pitanje europske vrijednosti i vladavinu prava.

Europski parlament je nedavno, na zadnjem ovogodišnjem plenarnom zasjedanju, donio rezoluciju o vladavini prava u Sloveniji, u kojoj je izrazio "duboku zabrinutost" niskim tonom slovenske javne rasprave u kojoj sudjeluju političari. Time se stvara ozračje u kojemu pada povjerenje javnosti prema institucijama, ističe rezolucija, koja Slovenija poziva na "civiliziranu javnu raspravu, bez zastrašivanja, napada i uvreda" te na veće poštivanje načela vladavine prava.

Rezolucija upozorava da je Janšina vlada kasnila s imenovanjem dvaju delegiranih tužitelja za Ured europskog javnog tužiteljstva (EPPO) i rješenjem financiranja tiskovne agencije STA kao nezavisnog informativnog javnog servisa. Za nju su glasali većinom eurozastupnici socijaldemokrata, liberala, zelenih i ljevice, koji su je i predložili, a Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) nazvala ju je političkim pafletom bez stvarne težine, ocjenjujući da ju je iz unutarpolitičkih motiva inicirala slovenska oporba.

Premda su europarlamentarci desnog centra većinom glasali protiv rezolucije, smatrajući je nepotrebnom, njih 33 iz EPP-a suzdržalo se od glasanja. To se smatra znakom distanciranja dijela EPP-a od Janše i njegove stranke zbog veza s Viktorom Orbanom, čija je stranka istupila iz EPP-a nakon kritika zbog sukoba s europskim institucijama oko vladavine prava i  nepopustljiva odnosa prema migrantima.  

Neizvjesnosti oko formiranja vlade  

Po predizbornim anketama zadnjih mjeseci Janšina vlada uživa nisku potporu javnosti, premda bi njegova stranka najvjerojatnije mogla dobiti najveći broj glasova na razmrvljenoj političkoj sceni, ali s upitnim mogućnostima za formiranje koalicijske vlade.

Oporbeni blok Socijalnih demokrata (SD), Ljevice (L), Liste Marjana Šareca (SMŠ) i Stranke Alenke Bratušek, očekuje da će ljevica i centar 24. travnja dobiti veći broj mandata od desnice te uspjeti formirati vladu koju bi vodio stranački čelnik čija stranka dobije najviše glasova na izborima.

Janša odbija kritike ljevice, a kao svoje adute navodi činjenicu da je njegova vlada preuzela kormilo države u teškim uvjetima te izbjegla pandemijski udar na ekonomiju velikim subvencijama gospodarstvu i građanima.

Prema najavama, Slovenija će ovu godinu ostvariti rast BDP-a od 6 posto, a iduće od 4 posto, dok će inflacija s ovogodišnjih 5 posto pasti na 3,8 posto.

Velika očekivanja za daljnji rast vezana su i uz europski fond za oporavak, u okviru kojega Slovenija ima pravo na povlačenje 1,8 milijardi nepovratnih i 3,2 milijarde eura povratnih sredstava.

S druge strane, lijeva oporba navodi da je sadašnja vlada u manje od dvije godine upravljanja zemljom enormno povećala javni dug i proračunski deficit, istodobno koristeći epidemiju za masovne kadrovske smjene u upravnom aparatu, državnim tvrtkama i policiji.  

Odnosi s Hrvatskom bolji nego ranije Odnosi Hrvatske i Slovenije u protekloj godini bili su obilježeni nastavkom dobre političke i gospodarske suradnje te dijaloga, uspostavljenog nakon višegodišnjeg zamrzavanja kontakata na visokoj razini u vrijeme prijašnjih slovenskih vlada koje su vodili Miro Cerar i Marjan Šarec, što se tada tumačilo prijeporom oko arbitražnog sporazuma o granici.

Sadašnja vlada koju vodi Janša podržala je ambiciju Hrvatske da se uključi u Schengenski prostor i eurozonu. Najviši dužnosnici obiju vlada u više su navrata istaknuli da se grade odnosi i rješavaju problemi bez povišenih tonova i napetosti do kojih je ranije dolazilo, te koordiniraju stajališta o regionalnim pitanjima i u europskim temama u okviru Europske unije.

I predsjednik Zoran Milanović ove je jeseni prilikom posjeta Ljubljani za Sloveniju rekao da je ona najbolji susjed kojeg Hrvatska ima i da bi poželio imati tako dobre odnose i s drugima.