To je jedan od rijetkih primjera na ovim prostorima da službena politika na takav način odaje priznanje rock glazbenicima, a osobito pankerima poput Pankrta, premda ovdje valja napomenuti da se to ne odnosi i na bivšu državu. Jugoslavija je Pankrte, kao i niz drugih velikih rock imena, poput Marka Brecelja, Leba i Soli, Lačnog Franza, Lune, Ekatarine Velike i drugih, nagradila tada prestižnom nagradom Sedam sekretara SKOJ-a, koja je do kraja bivše države vrednovala najveća postignuća mladih umjetnika u raznim područjima, pa tako i u rock and rollu.

Dolaskom demokracije to je postalo iznimna rijetkost, premda su upravo punk i rock and roll odigrali važnu ulogu u emancipaciji, otvaranju i demokratizaciji ovih krajeva osamdesetih godina, u procesu koji je započeo upravo u Sloveniji, odakle se proširio na skoro cijelo područje bivše države. Na velikim demonstracijama u Ljubljani u ljeto 1988. godine, u vrijeme znamenitog procesa četvorici – Janezu Janši, Janezu Borštneru, Davidu Tasiću i Franciju Zavrlu – jednom od prijelomnih događaja koji je zakotrljao lavinu koja je naposljetku srušila jugoslavensku federaciju, na Kongresnom trgu u Ljubljani pred desecima tisuća okupljenih potporu četvorici dali su i Pankrti.

Slovenija je osamdesetih godina bila predvodnica i svojevrsni prostor slobode i liberalizma u socijalističkoj Jugoslaviji, koja je srljala u sve dublju krizu. Pankrti i Laibach, uz Marka Brecelja, Buldožere, Lačni Franz, Vladu Kreslina i druge, simbolizirali su Sloveniju i njezinu tadašnju progresivnost, uz skijanje i znamenite brendove poput Elana, Iskre i Gorenja, sinonime slovenske uspješnosti. Kultura, a osobito pop kultura, bila je u to vrijeme motor promjena, demokratičnosti i pluralizma, piše novinar Večernjeg lista Denis Romac.