Uz nastavnike s hrvatskih pravnih fakulteta, o iskustvima s referendumima koje su potaknuli građani govorili su i njihovi slovenski kolege: prof. dr. sc. Ciril Ribičič te prof. dr. sc. Igor Kaučič s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Iako različitih političkih orijentacija, Smerdel je podsjetio da su svi hrvatski sveučilišni nastavnici ustavnog prava potpisali zajedničku deklaraciju kojom brane pravo građana na referendum.

'U Hrvatskoj imamo užasno tužnu povijest tijekom koje su sve vlasti pokušavale sprečavati svaki pokušaj da se ostvare ustavne odredbe o referendumu. Naša deklaracija je odgovor na pokušaj vlasti da na različite načine opet spriječi referendum. Ustav se mora poštivati i onda kada predviđate da ishod referenduma neće biti baš onaj koji se vama dopada. Zašto smo za referendum? Zato jer Ustav naređuje Saboru da raspiše referendum kada to svojim potpisima traži najmanje 10 posto birača, pri čemu još Ustavni sud, ako postoji sumnja, treba prosuditi radi li se pitanju o kojem se može odlučivati referendumom', ustvrdio je šef Katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Za Smerdela nema dvojbe je li za referendum pogodna definicija braka kao zajednice muškarca i žene. 'Ako ovo nije pitanje za referendum, onda ne znam koje bi moglo biti, jer ovdje se ne radi o etabliranom pravu, nego novom pravu. Kada je pisan hrvatski Ustav 1990. godine, formulacija je bila da je brak zajednica muškarca i žene. Tada apsolutno nikome nije bilo na pameti da bi moglo biti nešto drugo. Naime, to je bilo tek tri godine nakon što su istospolni odnosi prestali biti teško kazneno djelo koji su se kažnjavali zatvorom kao protuprirodni blud. Nikome nije padalo na pamet da bi to moglo biti referendumsko pitanje kroz dvadeset godina, i to vrlo osjetljivo', ustvrdio je Smerdel.

Premda je naglasio da se zalaže za jednaka prava homoseksualnih i heteroseksualnih zajednica jer je to civilizacijsko dostignuće, ipak u pogledu braka ima zadršku.  'U SAD-u je jedan zakon koji to uređuje ukinut na federalnoj razini, ali u 16 država su na snazi zakoni koji zabranjuju istospolne brakove. Očigledno, to nije etablirano pravo i apsurdne su teze da se, primjerice, može odlučivati i o ravnopravnosti žena ako se pitanje braka nađe na referendumu. To su najobičniji fiškalski trikovi. To je izmišljotina jer ravnopravnost žena je etablirano pravo. Spominju se još svakakvi drugi apsurdi i to mene jako zabrinjava. Tako novinari koji su zaista bili u nemilosti za vrijeme Tuđmanova režima pozivaju na ignoriranje Ustava, povlače paralele s dolaskom Hitlera na vlast i tome slično. Očigledno postoji podijeljenost i poteškoće oko reguliranja referenduma i zato mi je drago da o tome možemo razgovarati sa slovenskim kolegama', rekao je Smerdel koji je član i slovenske Udruge za ustavno pravo.

Prof. dr. sc. Ciril Ribičič upozorio je da je Slovenija donijela ustavne amandmane kojima je referendum racionaliziran, što su podržali i stručnjaci ustavnog prava. 'Slovenija je imala pretjerano otvorene odredbe, zbog čega su se javila dva problema. Prvi problem je bio da je sve ovisilo o Ustavnom sudu koji je stalno bio pod pritiskom da provjeri je li referendumsko pitanje takvo da bi se povrijedilo ustavna prava i vrijednosti. Drugi problem je došao s ekonomskom krizom, odnosno prije nje. Odmah kada je vlada izgubila povjerenje većine građana nastala je ustavna kriza zbog otvorenog rješenja o referendumu. Naime, referendumom se mogao srušiti svaki zakon koji je vezan za rješavanje ekonomske krize. Takvi zakoni su nepopularni i nikako ne mogu proći na referendumu. Zbog toga je došlo do promjena da se ne može odlučivati na referendumu o nekim stvarima, kao što su neki akti ekonomske, financijske i međunarodne prirode. Isto tako referendumom se ne mogu sužavati ustavna prava građana pojedinca i manjina', rekao Ribičič.

Da bi se osigurala legitimnost referenduma kojima se poništava usvajanje nekog zakona, izglasovano je da oni koji su protiv zakona moraju skupiti potpise najmanje 20 posto svih birača. 'Među stručnjacima takva rješenja naišla su na dobre ocjene, ali ne i kod civilnog društva. Bilo je dosta kritika da se biračima time oduzima pravo da mogu poništiti svaku odluku parlamenta. Vidjet ćemo kako će to ići dalje. Mišljenja sam da su kritike opravdane ne zbog samih rješenja o referendumu, nego zbog toga što u Sloveniji, kako prije, tako i sada, imamo samo jedan glavni centar vlasti. To je vlada koja preko predsjednika stranaka ima nadzor nad većinom u parlamentu, i tako preko političkih stranaka nadzire rad parlamenta, umjesto da parlament nadzire vladu. Iz civilnog društva dolazi mnogo prijedloga koji bi to mogli izmijeniti, a osobno se zalažem za ustavni veto predsjednika države. Dakle, on bi imao mogućnost veta na zakon, ali konačna odluka je na Ustavnom sudu koji mora procijeniti je li zakon u skladu s ustavnom ili nije. Dakle, ideja nije da se ojača funkcija predsjednika države, već ustavnost, budući da predsjednik ne zna kakav će biti ishod na Ustavnom sudu', rekao je Ribičič govoreći o slovenskim iskustvima kod rješavanja referendumskih dvojbi oko kojih u Hrvatskoj još nije počela ni rasprava.