Srpsko narodno vijeće predstavilo je Bilten koji donosi pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, revizije i negiranja povijesnih događaja te pregled slučajeva prijetnji i govora mržnje usmjerenih protiv Srba u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zabilježen je porast takvih slučajeva za zabrinjavajućih 57 posto u odnosu na 2015. godinu
Bilten je podijeljen u nekoliko cjelina: elementi historijskog revizionizma, govora mržnje ili širenja etničke netrpeljivosti u javnom prostoru; elementi historijskog revizionizma, govora mržnje ili širenja etničke netrpeljivosti u izjavama i postupcima javnih osoba; verbalne prijetnje i uvrede; fizički napadi te oštećenje, uništenje i krađa imovine. Od fizičkih napada zabilježen je, primjerice, napad na mirovne aktiviste koji su na Trgu bana Jelačića organizirali antiratni skup u kolovozu 2016., od strane antiprosvjednika iz redova veterana i A-HSP-a, javlja N1
Osim aktivista, napadnuti su i novinari i fotoreporteri, srećom, samo verbalno. Za razliku od ranijih godina, navode, kada je taj isti skup protekao bez većih problema, 2016. godine ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić najprije ga je dozvolio, da bi se ubrzo predomislio i zabranio zbog, kako je naveo, “omalovažavanja Oluje” i zbog toga što bi, kako je dodao, “isti mogao izazvati uznemirenost kod građana, naročito kod branitelja, a mogao bi i poremetiti kretanje većeg broja ljudi”.
vezane vijesti
U prethodnoj godini zabilježeno je i nekoliko fizičkih napada na povratnike starije životne dobi koji žive u ruralnim krajevima, nekoliko fizičkih napada na sportaše srpske nacionalnosti koji su u Hrvatskoj igrali na gostujućim utakmicama. Tijekom 2016. svjedočili smo, navode, i velikom broju različitih postupaka i izjava kojima se indirektno promovira netolerancija prema Srbima u Hrvatskoj ili se zahtijeva smanjenje razine stečenih prava nacionalnih manjina.
No, oni nisu pribrojani ukupnoj evidenciji, već isključivo primjeri prijetnji, vrijeđanja, fizičkih napada, iskaza kojima se promovira mržnja i/ili etnička netrpeljivost te negira, umanjuje ili opravdava zločinački karakter NDH, kao i ostali slučajevi kada se u Srbima želio izazvati strah ili im se željelo poručiti da je njihovo kulturno, vjersko i političko djelovanje u Hrvatskoj nepoželjno.
"Budući da dio žrtava zbog nepovjerenja u institucije i straha od daljnjih napada nikada ne prijavi napad ili prijetnju, svjesni smo da evidencija koju donosimo sadrži nedostatke. Iz objektivnih razloga u ovom Biltenu nije prikazan i analiziran svaki od 331 slučaja, već samo najeklatantniji primjeri", naveli su.
