Građevinski projekt tunela Lobau kontroverzna je tema još od davne 2003., kad je provedena prva studija utjecaja na okoliš za njegovu izgradnju ispod sjeveroistočnog dijela Beča. Gradnja tunela trebala je rasteretiti ovaj brzorastući i prometom iznimno opterećen dio austrijske prijestolnice.

Planirano je da dvocijevni tunel dug 8,2 kilometra bude povezan s bečkom obilaznom cestom S1 Schwechat – Süßenbrunn. Dio tunela koji je trebao prolaziti ispod nacionalnog parka Donau - Auen trebao je biti izgrađen 60 metara ispod zemlje. Zbog specifičnih građevinskih postupaka u cilju očuvanja ovog prirodnog rezervata projicirana cijena izgradnje ove dionice iznosila je gotovo dvije milijarde eura.

Niz prometnih studija pokazao je da obilaznica oko ovog dijela grada nema alternativu, no studije utjecaja na okoliš pokazale su da postoji velik rizik od slijeganja podzemnih voda i podzemnog isušivanja prirodnog rezervata ispod kojeg bi se gradila cesta. Pritom, kako upozoravaju ekološke udruge, projekt je odobren prije više desetljeća, kad globalno zatopljenje nije bilo političko pitanje, a cestovni promet snažno je favoriziran. Ekolozi tvrde da će izgradnja tunela nepovratno uništiti enormne količine poljoprivrednog zemljišta i iz temelja promijeniti biosferu kako ravničarskog, tako i bregovitog dijela okoliša Beča bogatog vinogradima, poznatog kao Weinviertel.

Ipak, pozivajući se na pozitivnu studiju o zaštiti okoliša iz 2015., austrijski državni holding za izgradnju autocesta ASFINAG nakon više godina odlaganja planirao je započeti izgradnju podzemnog tunela 9. veljače 2022. Klimatski aktivisti u Beču proteklih mjeseci stoga su pojačali pritisak na ovu temu. Tijekom ljeta zauzeli su nekoliko gradilišta na spojnoj cesti budućeg tunela i obilaznice S1 te čak postavili transparent 'Lobau ostaje' na vrh bečke katedrale sv. Stjepana.

Čini se da ih je ministrica Gewessler ipak poslušala. 'Godine 2021. više se ne može čiste savjesti reći da se gradi cesta kroz prirodni rezervat. Ne želim se za 20 ili 30 godina osvrnuti za sobom i reći: 'Nedostajalo mi je hrabrosti.' Ako danas donesemo pogrešnu odluku, ne samo da ćemo potrošiti milijarde poreznih obveznika, već ćemo uništiti budućnost djece i unuka', emotivno je objavila ministrica na tiskovnoj konferenciji.

Projekt podzemnog tunela snažno je gurala bečka lokalna vlast na čelu s gradonačelnikom, socijaldemokratom Michaelom Ludwigom, koji je zbog odustajanja najavio milijunske tužbe protiv države. Ipak, i u njegovu taboru postoji otpor: predsjednica Mladeži socijaldemokrata Rihab Toumi u jednom se javnom nastupu izjasnila protiv izgradnje tunela, ustvrdivši da rasprava o prometu u Beču treba 'radikalno novi početak' te se založivši za veća ulaganja u javni prijevoz.

Inače, ovo nije jedini infrastrukturni projekt koji je doveden u pitanje. U velikoj reviziji glavnih projekata ASFINAG-a već se odustalo od nekih autocesta, među kojima je hrvatskim čitateljima najinteresantnije najavljeno proširenje autoceste A9 od Graza do Wildona. Dugo godina najavljivana izgradnja trećeg traka ove autoceste, kojom se koristi nezanemariv broj hrvatskih građana kad putuju prema zapadnoj Europi (ili jednostavno idu u šoping u Graz), također je blokirala ministrica Gewessler.

Ovo je izazvalo strahovit bijes u Štajerskoj. 'Tisuće ljudi svakodnevno se tiskaju na cesti od Spielfelda do Graza, a u Beču samo pritisnu gumb i projekt je zaustavljen', kaže šef zastupničkog kluba socijaldemokrata u saveznom parlamentu Josef Muchitch. Desni FPÖ zaustavljanje ovog projekta naziva 'infrastrukturnom katastrofom' koja će 'ugroziti sigurnost Štajerske', a ljuti su i u štajerskoj Gospodarskoj komori, čiji predsjednik Josef Herk kaže da će odustajanje od trećeg traka samo povećati prometne gužve, a nikako neće preusmjeriti ljude na korištenje javnog prijevoza.

Veliko nezadovoljstvo je i u Koruškoj, u kojoj je ministrica zaustavila izgradnju brze ceste oko Klagenfurta, dok se brza cesta dolinom Mure nastavlja graditi uz obavezno ograničenje vožnje na 100 km/h, umjesto autoceste punog profila, kako je bilo planirano.