Inicijativa Akademska solidarnost u utorak je u izjavi za javnost najavila da će se 'aktivno boriti protiv sporne integracije i svih drugih negativnih tendencija u visokom obrazovanju - od komercijalizacije, komodifikacije i privatizacije pa do nasilne retradicionalizacije i klerikalizacije'.

Što je uzrok i povod ovoj uzbuni?

Priča o pokušajima integracije FFZG-a i KBF-a te otporima protiv nje traje već par godina, no izravan povod pobuni jest njezino oživljavanje i intenziviranje koje se zbiva u posljednje vrijeme, osobito od dolaska desno-konzervativnih stranaka na vlast.

Naime, ovo pitanje nedavno je ponovno došlo na dnevni red Fakultetskog vijeća FFZG-a u okviru pitanja suradnje s ostalim sastavnicama na Sveučilištu. Jedna od predloženih suradnji, uz nekoliko otprije postojećih, jest ona s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Zbog snažnih otpora i niza zamjerki ona nije izglasana, međutim, za očekivati je da stvari tu neće stati. Tema je ponovno trebala doći na Fakultetsko vijeće u četvrtak (danas), no izostavljena je s dnevnog reda. Barem za sada; na njemu se uvijek može naći u zadnji čas.

Otkada, tko i zašto?

No krenimo ispočetka, kronološkim redom, budući da se mnogi vjerojatno sjećaju da su mediji još prošle godine pisali o pobuni studenata i profesora.

Priča je počela u lipnju 2014. kada su tadašnji dekan FFZG-a Damir Boras i dekan KBF-a Tonči Matulić sklopili Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija. U srpnju 2014., pred ljetni odmor, ali i pred odlazak Borasa na funkciju rektora u listopadu, Ugovor je uvršten pod točku 'Razno' i izglasan na Fakultetskom vijeću FFZG-a. Međutim, početkom 2015. skupina profesora, asistenata i studenata počinje preispitivati njegovu regularnost i svrsishodnost. Posebno ogorčeni tada su bili studenti jer su smatrali da ih Ugovor stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na studente KBF-a.

Naime, Ugovor je studentima KBF-a trebao omogućiti da, prema konceptu dvopredmetnog studija, uz studij religiozne pedagogije i katehetike, na FFZG-u upišu neku drugu studijsku grupu, a sve bez polaganja prijemnog ispita, odnosno ispunjavanja prilično visokih standarda koje za upis na većinu programa traži FFZG. Studenti FFZG-a time bi bili dovedeni u još nepovoljniji položaj na tržištu rada, koji već sada nije posebno povoljan, osobito prilikom zapošljavanja u školskom sustavu. Mnoge predmete poput povijesti, povijesti umjetnosti, sociologije, logike, politike i gospodarstva, hrvatskog, raznih jezika i sl., koje oni sada mogu predavati, mogli bi preuzeti završeni studenti KBF-a koji u školama uz vjeronauk, koji postoji u svim školama u svim razredima, već sada mogu predavati i filozofiju i etiku.

Štoviše, diplomanti KBF-a imali bi prednost jer bi školama bilo vrlo praktično da uz vjeronauk predaju još poneki predmet, osobito one tzv. manje kao što su primjerice logika ili sociologija. Pobunjeni profesori i studenti spornom su također smatrali i činjenicu da bi diplomu završenog studija izdavao isključivo KBF, čime bi se narušila autonomija FFZG-a, te da bi se financijska sredstva za studije uplaćivala isključivo KBF-u, mada bi studenti studirali i na FFZG-u.

No, u ožujku 2015., novi dekan FFZG-a Vlatko Previšić, kojeg u Akademskoj solidarnosti nazivaju 'Borasovim igračem', blokira izjavu Saveza studentskih udruga FFZG-a kojom se iskazuje protivljenje Ugovoru te ukazuje na njegovu štetnost i brojne neregularnosti. U Akademskoj solidarnosti smatraju da je Boras pokretanjem integracije pogodovao KBF-u od kojeg je dobio važne glasove pri izboru za rektora.

Ipak, pod pritiskom akademske zajednice Vijeće FFZG-a 18. svibnja 2015. otkazuje većinu ugovora.

Nova, ispeglana verzija ugovora

Priča tu ne staje. Nedugo nakon toga na odsjeke FFZG-a stiže nešto izmijenjeni prijedlog ugovora o integracij (cijeli ugovor pogledajte ovdje). On više ne predviđa mogućnost da studenti KBF-a bez prijemnog upisuju studije na FFZG-u. On se ovaj puta predstavlja kao dio suradnje kakva već postoji u Bolonjskom sustavu te suradnje kakvu FFZG ima s nekim drugim fakultetima. Ideja je samo da se ugovorom suradnja nekako snažnije verificira i regulira i to na neodređeno. No kritičari iz redova studenata i profesora FFZG-a i dalje ga smatraju neprihvatljivim i nepotrebnim jer Bolonja ionako omogućuje dovoljnu interdisciplinarnost. Dok suradnju s PMF-om, koja omogućuje da netko studira povijest na FFZG-u i istovremeno geografiju na PMF-u, baš kao i suradnju s Akademijom likovnih umjetnosti koja likovnjacima omogućuje da upišu povijest umjetnosti na FFZG-u, vide kao prirodnu, u integraciji FFZG-a, osobito onakvoj kakva je predložena, ne vide nikakvu logiku već samo stvaranje nelojalne konkurencije, gubitak neovisnosti te desekularizaciju i klerikalizaciju.

Novi prijedlozi ugovora uvrštavaju se na dnevni red Fakultetskog vijeća u veljači 2016., no i takvi nailaze na otpor i brojne kritike pa je točka skinuta s dnevnog reda, a dokumenti su vraćeni na raspravu u odsjeke fakulteta.

Među nizom zamjerki prijedlozima posebno se ističu sljedeći: nije jasno kakav bi strukovni, institucionalni i znanstveno-istraživački interes FFZG mogao imao od ugovora; njime bi bilo prekršeno načelo ravnopravnosti i uzajamnosti jer bi KBF integracijom dobio 20-ak novih studijskih programa, a FFZG samo jedan; studenti FFZG-a bi bili u neravnom položaju prema još jednom principu – naime za prijavu na prijemne ispite za sve studije na KBF-u potrebno je priložiti potvrdu o krštenju i preporuku župnika što smatraju za njih neprihvatljivom diskriminacijom po svjetonazoru.

No izglasavanje novog ugovora ponajviše je odloženo zbog toga što nije bilo uvaženo načelo prema kojem ih FFZG može sklapati isključivo uz suglasnost odsjeka na kojem bi se izvodili studiji koje bi pohađali studenti KBF-a. Suglasnosti nisu bile zatražene pa nisu bile ni dobivene, a poznato je da su neki odsjeci, poput Odsjeka za filozofiju, bili snažno protiv.

Novi prijedlozi ponovno su se na dnevnom redu trebali naći u četvrtak 17. ožujka, međutim, ta točka za sada nije na njemu. Prema informacijama kritičara razlog je to što više odsjeka još uvijek odbija dati svoje odobrenje.

Mogućnost pritiska!?

Međutim tu se javlja jedan ozbiljan problem. Naime, istovremeno s polemikom o ugovoru odvija se i rasprava o budućim docenturama, a kritičari integracije izražavaju strahove da bi se upravo financiranje docentura moglo iskoristiti kao sredstvo pritiska na čelnike odsjeka da podrže ugovor.

Studentski zbor najavio je da će staviti veto na ugovor čak i ako on prođe na Fakultetskom vijeću, no time će se stvar samo odgoditi za osam dana.

U međuvremenu za sljedeći utorak 22. ožujka u 19:30 h na FFZG-u je organizirana tribina 'Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?' koja bi trebala tematizirati gorući problem.

Drugim riječima, za očekivati je da će stvari biti nešto jasnije u narednih tjedan ili dva.