Istodobno, kreditna agencija Standard & Poor’s smanjila je ocjenu Bankije i još tri španjolske banke (Banco Popular Espanol, Bankinter SA, Banca Civica SA), pa su one sada u razredu 'smeća'. Ulagači sve više napuštaju obveznice europskih zemalja i sve više ulažu u američke kojima je cijena pala na povijesno niskih 1,74 posto. Zabrinutost zbog španjolskih banaka koje su opterećene milijardama eura loših kredita porasla je nakon ponovnog otvaranja pitanja ostanka Grčke u eurozoni jer su ulagači 'strahovali od širenja zaraze'.

Plan sanacije Bankije, kaže njezin čelnik Jose Ignacio Goirigolzarri, iskoordiniran s premijerom Marianom Rajoyem i španjolskom centralnom bankom. On je pokušao uvjeriti javnost da će sanacija donijeti “solventnost, likvidnost i stabilnost” banke. Umjesto dobiti od 309 milijuna eura, koju je najavila u veljači, banka je prošlu godinu završila s gubitkom od tri milijarde eura i na kraju je bila prisiljena zatražiti pomoć države. Nastala je 2009. godine kao spoj sedam regionalnih banaka koje je uzdrmao krah tržišta nekretnina.

Otkad je izbila kriza prije četiri godine i pukao nekretninski balon, španjolski bankarski sustav bio je opterećen s oko milijun neprodanih kuća i stanova. U tri godine država je izašla s četiri programa sanacije, ali ovaj posljednji dva je puta skuplji od svih prethodnih zajedno. Nije jasno hoće li akcija države imati željeni učinak, ali postoji strah da će tek pojačati sumnju u stabilnost bankarskog sustava.

Španjolski fond za restrukturiranje banaka raspolaže s iznosom od oko 9 milijardi eura, a mogućnosti njegova zaduživanja su ograničene zbog visoke cijene koju ulagači na tržištu traže. S obzirom na veličinu zemlje, ostaje i dvojba hoće li raspoloživa sredstva u europskim fondovima biti dovoljna u slučaju da zatraži pomoć, piše Jutarnji list.