Zanimljivo, drugu financijski najpovoljniju ponudu poslao je China Road and Bridge Corporation (CRBC), kineska državna tvrtka kod nas najpoznatija kao izvođač radova na Pelješkom mostu. Oni su ovaj posao procijenili na 33.320.939 eura.

Upravo CRBC početkom veljače uložio je posljednju žalbu u ovom postupku, no Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) odbila ju je. Nova žalba zatim je uložena i jučer, na sam dan otvaranja ponuda, ali odbijena je jer - kako je protumačeno - zakon ne dopušta izjavljivanje žalbe na ispravke dokumentacije provedene upravo po nalogu DKOM-a.

Kako tportal neslužbeno doznaje, i ovu žalbu uložila je kineska kompanija.

Izuzev njih i Strabaga, ponude na ovom natječaju poslali su još zajednica ponuditelja Colas/Tucon/Marti (37,02 milijuna eura), zatim zajednica Monterra/trace Group (48,21 milijuna eura) i Comsa/Nortunel (51,36 milijuna eura).

U Hrvatskim cestama kao investitoru ovog projekta otvaranje ponuda slave gotovo kao da je posao već dovršen: na više natječaja za zahvate u splitskoj okolici, naime, žalbe zainteresiranih tvrtki serijski se ulažu u gotovo svakoj fazi postupka, a to dovodi do bezbrojnih odgađanja.

Cesta Mravince-TTTS zapravo je četverotračna prometnica koja se proteže od budućeg rotora na brzoj cesti Solin-Klis do još jednog budućeg rotora na istoku, u industrijskoj zoni, odakle bi se trebala nastavljati na buduću brzu cestu prema Omišu. Ova trasa gotovo u potpunosti zaobilazi gusto naseljeno urbano područje i napokon bi trebala predstavljati zaobilaznicu grada.

Lokacijska dozvola izdana je još u svibnju 2020. godine i zahvat je podijelila u šest faza. Za prve tri - koje uključuju rotor Mravince i priključne ceste - još prije godinu dana sklopljen je ugovor s izabranim izvođačem, također Strabagom, na iznos od 7,2 milijuna eura. Ovih dana očekuje se konačno izdavanje građevinske dozvole i uvođenje tvrtke u posao.

Preostale faze, za koje je na jučer dovršenom nadmetanju Strabag poslao najpovoljniju ponudu, trenutno su u fazi dovršetka glavnih projekata i ovjere parcelacijskih elaborata. Radi se o zahtjevnoj dionici s tunelom duljine 340 metara, dvama nadvožnjacima i čvorom kod sadašnjeg gradskog odlagališta Karepovac.

Poučeni iskustvom, u Hrvatskim cestama ne žele špekulirati o rokovima u kojima bi izvođač zaista mogao biti uveden u posao, a kamoli datumom konačnog dovršetka radova.

Kada se to ipak dogodi, brza cesta između Splita i Omiša imat će izgrađen istočni i zapadni kraj; do kraja ovog ljeta, naime, predviđeno je puštanje u promet dijela obilaznice Omiša s upravo spojenim mostom iznad kanjona Cetine. Preostaje još petnaestak kilometara između TTTS-a i Omiša, koji su opet podijeljeni u više segmenata i u različitim su fazama - od noveliranja projekata preko zahtjeva za lokacijskom dozvolom do čekanja izmjene građevinske dozvole.

Ukupno, u Hrvatskim cestama očekuju da će ove godine pokrenuti postupak nabave za izvođača radova.

Brza cesta Split-Omiš proglašena je nacionalnim prioritetom zbog izrazito gustog prometa na ovom pravcu i činjenice da se u Solinu i Stobreču nalaze dvije najopterećenije prometne točke u državi, s preko 60 tisuća vozila dnevno. Projekt vrijedan više stotina milijuna eura, izgledno je, bit će jedan od rijetkih financiran iz europskih fondova u idućem proračunskom razdoblju, između ostalog zbog nove trajektne luke koja je planirana u mjestu Krilo Jesenice.

Nova prometnica protezat će se obroncima iznad naselja, a postojeća magistrala kroz gusto naseljeno područje uz obalu trebala bi se temeljito rekonstruirati te biti namijenjena prvenstveno lokalnom prometu. Trebala bi dobiti i biciklističke staze, koliko to bude moguće.

Ovo su zasad još uvijek planovi, a oni se dakako uvijek mogu izjaloviti. Najave gradnje brze ceste, odnosno splitske obilaznice, sežu desetljećima unatrag, a tportal donosi dokument koja podsjeća na obećanja još iz srpnja 2005. godine i tadašnje glavne aktere Božidara Kalmetu i Ivana Šukera, uz vječnog i neuništivog Antu Sanadera.

Za koji mjesec ta obećanja doživjet će svoju punoljetnost.