Dolazak Slavonaca uzvratni je posjet gradu Biogradu prilikom otvaranja ovogodišnjeg Gastro stola 2016., koji se nedavno u Osijeku predstavio gastro ponudom.

'Predvodnik takve dobre suradnje i odnosa između Osijeka i Biograda je naš poznati mirotvorac Marijan Gubina, koji je kroz humanitarni rad udruge Auxillium spojio naše gradove i vodi cijeli projekt. Mi kao grad to podržavamo i ugostili smo naše prijatelje u Osijeku, a sada smo došli ovdje s našim poduzetnicima, vlasnicima obiteljskih gospodarstava koji prezentiraju asortiman svojih proizvoda, objasnio je suradnju između dva grada', osječki gradonačelnik Ivan Vrkić.

Premda je takva suradnja hvale vrijedna, ona nije dovoljna, smatra Vrkić. Prema njegovim riječima država treba stvoriti okvir i mogućnosti za one ljude koji proizvode i one koji to plasiraju.

‘Tek kada profit nađe svoj put, moći ćemo govoriti o spajanju plave i zelene Hrvatske', ustvrdio je Vrkić.

Premda se o projektu zelene i plave Hrvatske govorilo unatrag nekoliko desetljeća, a o sektorima proizvodnje hrane i turizma kao generatorima budućeg gospodarskog razvoja, do čvršće povezanosti ovih grana, nije došlo. Prema riječima ministra turizma Antona Klimana, oba ministarstva, i poljoprivrede i turizma, oformila su radnu grupu koja pokušava razviti tu priču.

'Ono što nedostaje je to da se kvalitetni proizvodi iz kontinentalne Hrvatske plasiraju kroz turističku ponudu na moru. Ima jako dobrih primjera koji su pojedinačni, ali nama treba sustav kroz koji će to sve funkcionirati. Samim tim da vratimo i optimizam na kontinent koji vapi za dobrom organizacijom i jednom dobrom poslaganošću. Da to naše ljudi na kontinentu, u prvom redu u Slavoniji, motivira da ostaju doma raditi, a ne da posao traže u inozemstvu', izjavio je za tportal ministar Kliman.

Istaknuo je i da razvijaju nekoliko projekata te pokušavaju snimiti mađarski model po kojem su razvijene kartice koje usmjeravaju turistički promet unutarnjem tržištu.

'Formirali smo dobar tim stručnjaka koji su snimili situaciju u Mađarskoj i neka njihova iskustva ćemo sigurno implementirati u ovaj naš proizvod s kojim ćemo – predviđamo – startati najesen. U projekt je uključeno više ministarstava, a jedno od ključnih je Ministarstvo financija, naglasio je ministar Kliman.

No dok ministarstva poslože sustav, predstavnici lokalnih samouprava uzeli su stvari u svoje ruke.

'Prve godine da smo izašli izvan okvira grada Biograda na Moru i nastojimo se približiti Osječko-baranjskoj županiji. To je naše interesno područje jer se bavimo turizmom, od toga živimo i za nas je Slavonija interesantna. Naš je cilj dovući miris mora u Slavoniju i obrnuto i nadam se da smo u tome uspjeli', rekao je biogradski gradonačelnik Ivan Knez.

A koliko su Dalmatincima privlačni mirisi slavonske kuhinje, pokazali su posjetitelji stajanjem u redu za porciju graha ili pilećeg paprikaša s noklicama koje je besplatno dijelila Udruga Kotličari iz Belišća.

Za nešto više od pola sata pojelo se 45 litara graha i 20 litara paprikaša.

'Toliku smo količinu graha kuhali i dan ranije i stalno se tražilo još', kaže kuhar iz te udruge.

Isto je bilo i u restoranu Slavonska kuća u kojem je podijeljeno sto šarana u rašljama, a pečenje šarana uz žar u dužini cijelog šatora, za sve posjetitelje je bio veličanstven prizor.

O dobroj gastro ponudi svojih Slavonaca u Biogradu čuo je Krunoslav Hornung, poznati belišćanski speleolog, član planinarskog društva koji sa svojim kolegama na Zrmanji sudjeluje u čišćenju rijeke, pa se na manifestaciju uputio u potrazi za dobrim vinom.

'Ljubitelj sam vina i volim popiti čašu do dvije crnog. No u potrazi sam otkrio i neka meni nepoznata vina. Očarao me Zeleni silvanac Vinarije Antunović iz Dalja i po svemu sudeći to će vino prevagnuti u budućem izboru', kaže zadovoljno Kruno.

Osim vina, najviše pažnje plijenili su suhomesnati proizvodi, a pred štandom OPG-a Karinčić iz Vinkovaca stalno se stvarala gužva. Ipak vlasnici nisu bili zadovoljni jer je prodaja išla nešto slabije.

'Već sedmu godinu zaredom dolazimo u svom vlastitom aranžmanu i do sada smo bili zadovoljni. Ove godine kao da se osjeti manja kupovna moć ili je manja posjećenost, slabije se kupuje', kaže vlasnica Jasna Karinčić.

Inače ovogodišnje predstavljanje Slavonaca bilo je u organizaciji Turističke zajednice Osječko-baranjske županije koja je zakupila 25 metara najdužeg gastro stola u Hrvatskoj. Na njemu se 25 izlagača predstavilo vinima, suhomesnatim proizvodima, kolačima, raznim rukotvorinama, proizvodima pletenim od šiblja, izrađenim od drveta i drugim proizvodima.

'Turistička zajednica naše županije podupire sudjelovanje i u dogovoru s izlagačima zakupljuje štandove, organizira prijevoz i pomaže pri cjelokupnoj prezentaciji županije. Sudjelujemo i u drugim dijelovima Hrvatske na sličnim manifestacijama, primjerice ocjenjivanju kobasica u siječnju i veljači u Svetom Petru u šumi, a u jesen na Danima vina u Vrbniku', kaže Antonio Sobol, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak smatra da se s ovako važnih manifestacija šalje vrlo jasna poruka da je našim proizvođačima na kontinentu potrebno tržište.

'Imamo naše vrijednosti koje traži i Europska unija, ali nažalost, u jednoj velikoj ponudi, konkurenciji ili možda neshvaćanju onih koji su zaduženi da vode brigu o hrvatskom turizmu, nismo kvalitetno prepoznati i uključeni upravo u taj turistički proizvod', mišljenja je Kraljičak.

Prema njegovim riječima turistički djelatnici i oni koji se bave turističkom uslugom imaju povlasticu smanjenog PDV-a što je negdje oko 12 milijardi kuna godišnje potpore. Stoga smatra da treba pozvati sve one koji uživaju takve povlastice i žele ju iskoristiti, da moraju uključiti hrvatski prehrambeni proizvod s tradicijom i vrijednostima u svoju uslugu, a to će onda biti spajanje proizvođača i ponuditelja, te stvaranje cjelovitog proizvoda. A tada će u konačnici biti spojene zelena i plava Hrvatska.