Stoga je i nakon najnovijeg dokaza da je u popisima širom Hrvatske upisan neutvrđen i potencijalno golem broj fantomskih birača prijavljenih na nepostojećim adresama, kućnim brojevima ili u jednoj kući Palarić ponovo zatražio od ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da se stvar počne rješavati, prenosi Večernji list.

'Tražim to od svih ministara unutarnjih poslova u posljednje četiri godine. Problem se može riješiti samo sređivanjem problema prebivališta', kaže Palarić. Već zbog svoje povijesti Hrvatska je i samostalan život počela s prebukiranom evidencijom o prebivalištu. U njoj su bili emigranti koji se nikad nisu odjavili, građani koji su trbuhom za kruhom privremeno otišli u gastarbajtere, ljudi koji su umrli u nekoj zemlji u koju su se naselili, ali podaci o smrti nisu dostavljeni Hrvatskoj...

Rat je ostavio novo bujanje. Procjenjuje se da je u evidenciju o prebivalištu, a time i u popise birača, upisano oko 100.000 izbjeglih Srba koji se vjerojatno neće ni vratiti. Nisu se odjavili jer se iz prebivališta kao pravne osnove izvlače različita financijska prava.

Uz to, mnogi su od njih imali stanarska prava, pa ne žele odjavom iz RH izgubiti priliku za povrat. Uz granicu s BiH, pak, bujala je evidencija o prebivalištima i zbog materijalnih i zbog političkih razloga. Prebivalište su dobivali ljudi koji nikad u Hrvatskoj nisu živjeli, a u vrijeme izbora dobro bi došlo to što su blizu granice, pa mogu, ako zatreba, dvaput glasovati.

Problem je zakomplicirala i odluka Ustavnog suda iz 2000. kojom je ukinuta odredba iz Zakona o prebivalištu da građanin koji se prijavljuje mora imati osigurano 'stalno stanovanje', izvor prihoda ili ugovor o najmu.

Sud je ocijenio da to dovodi u pitanje pravo na slobodu kretanja te da prebivalište može imati i čovjek koji stalno ne živi na adresi za koju ga traži. Posljednji pokušaj rješavanja problema bio je 2005, uoči lokalnih izbora. Međutim, i to je propalo zbog protivljenja SDSS-a.