'Karlovački je sud pokazao i ranije spremnost na prihvaćanje pilot projekata, novih metoda rada i istraživanja radnih procesa te je u ovom poslu ishodovao i darovnicu Kraljevine Norveške, po čemu je Karlovac jedan od svijetlih primjera. I rad ovdašnjih sudova ide u pozitivnom smjeru po broju neriješenih predmeta te se nadam da će tako biti i ubuduće', rekao je Šprlje.

Upitan o najavljenom prekovremenom radu sudaca, Šprlje je kazao da traju analize o tome koji sudovi imaju potrebu za takvom aktivnošću te koliko će se predmeta trebati rješavati uvođenjem prekovremenog rada.

'U pravilu se radi o potrebi da se pojačaju drugostupanjski sudovi jer se predugo rješavaju žalbeni postupci. Ovisno o tome koliko će se sudaca trebati tako angažirati, ovisit će i iznos dodatnog troška za prekovremeni rad, odnosno za taj dio reforme pravosuđa prema učinkovitijem pravosuđu', kazao je Šprlje. Dodao je da je u tijeku i formiranje Savjeta za praćenje reforme pravosuđa u kojem će biti ključne osobe raznih pravosudnih tijela i još nekoliko pravnih stručnjaka, no o konkretnim imenima nije želio govoriti.

Budući da je Most najavljivao bolju zaštitu ovršenika, novinari su ga pitali je li ta namjera na tragu zahtjeva predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović o ocjeni ustavnosti Ovršnog zakona, a Šprlje je kazao da se taj dio reforme pravosuđa odnosi na zaštitu jedine ovršenikove nekretnine u dijelu koji je potreban za njegov život i život obitelji koju uzdržava. 

'Već je napomenuto da se tu ne radi o zaštiti bilo koje nekretnine, jer nećemo štititi nečije vile ili skupe stanove, već samo ono što je nužno kao osnovni ili nužni životni prostor ovršenika ako nema dovoljno sredstava da si osigura drugi prostor za život. Već se formira ekipa koja će izraziti smjernice za to, a onda ćemo formirati radnu skupinu za tako nešto', najavio je Šprlje.

Na pitanje je li analizirao sustav i kolika su kašnjenja u rješavanju sudskih sporova, ministar je kazao da još nema podatke za prekršajne sudove.

'Ako izuzmemo prekršajne sudove, nešto je ispod 500 tisuća neriješenih predmeta. Plan je da se do kraja mandata taj broj pokuša prepoloviti, čime bi se sudovanje u Hrvatskoj dovelo na razinu kakva je i u ostalim zemljama članicama Europske unije, što bi značilo uvođenje reda u sustav pravosuđa, odnosno na razinu redovnog sudovanja. A povjerenje građana u pravosuđe steći će se tek onda kada pravosuđe dovede broj predmeta i duljinu trajanja postupka na razumnu razinu', dodao je Šprlje.

Kazao je i da je borba protiv korupcije jedan od visoko postavljenih ciljeva te da će u tom smislu ići i izmjene u Zakonu o kaznenom postupku (ZKP).

 
'Konzultiramo se s čelnicima pravosudnih tijela, onima koji najviše primjenjuju Zakon o kaznenom postupku, i identificiramo one dijelove ZKP-a u kojima ćemo moći postići određeni napredak. Još uvijek se analizira koji su točno dijelovi potrebni za mijenjanje - s gospodinom Cvitanom sam već razgovarao i Državno odvjetništvo ima neke prijedloge. Ali za sada ne bismo sve iznosili u javnost, ne zato jer bi to trebalo biti izvan dosega javnosti, nego zato jer prvo treba usuglasiti stručne stavove oko ZKP-a', kazao je Šprlje.

Ministar nije želio komentirati imenovanja ustavnih sudaca ni odgovoriti na pitanje je li Most raspravio o zakonskoj proceduri razrješenja ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića.

Vrijednost radova na rekonstrukciji zgrade koju u Karlovcu koriste sudovi, gruntovnica, Državno odvjetništvo i Stalna služba Trgovačkog suda iznosi 34,5 milijuna kuna. Nakon godinu dana zgrada od oko 7000 četvornih metara dobit će dvjestotinjak kvadrata više i imat će šest novih ureda i ukupno pet dvorana za sudske rasprave.