Obje stranke sa sobom nose krimen prošlosti. SNS su u biti preobučeni radikali Vojislava Šešelja koji su odbacili svoga vođu, a SPS je stranka Slobodana Miloševića. U takvoj konstelaciji snaga profesor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ne smatra da će najteži problemi poput nestalih ili granice na Dunavu biti riješeni brzo i jednostavno. 'Skeptičan sam zbog dubinske razlike u interpretacijama problema da će se oni u potpunosti riješiti', kazao je Cipek. On smatra da će Srbija ući u EU, a neki od otvornih problema ostat će neriješeni slično odnosima Hrvatske i Slovenije.

Slaže se s mišljenje Davora Božinovića, nekadašnjeg veleposlanika Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori, kako su u fokusu nove srpske Vlade Aleksandra Vučića na vanjskopolitičkom planu odnosi s Europskom unijom.
'Srpskoj Vladi neće previše odgovarati baviti se otvorenim pitanjima s Hrvatskom, jer EU ima dovoljno svojih problema da bi naklono gledala čak i na spominjanje, a pogotovo uvoz novih', smatra Božinović.

S druge strane, nastavlja, Hrvatska treba intenzivirati rad na rješavanju tih pitanja. 'Za nas je ovaj trenutak dobar, jer bi srpski pregovarači u novim okolnostima morali svoje pozicije, više nego dosad, temeljiti na europskim vrijednostima. Ako ne bi, hrvatska ih strana na to treba podsjećati', mišljenja je bivši veleposlanik Hrvatske u Beogradu. Iako iz vrha srpske politike stižu pomirljivi tonovi i odaje se dojam da se problemi rješavanju na srednjoj i nižoj razni oštro se kritizira Hrvatska. Miodrag Linta, predsjednik udruženja izbjeglica iz Hrvatske u Srbiji i parlamentarni zastupnik SNS-a, često kritizira Hrvatsku i preko granica diplomatske pristojnosti.

Cipek objašnjava da većina članstva SNS-a još baštini politiku Srbije kao vječite žrtve i Hrvata kao vječnih negativaca. 'Istina je osnova dobrosusjedskih odnosa, a toga neće biti sve dok se Srbija ne suoči sama sa sobom i agresivnom politikom koja je pokrenula ratove početkom devedesetih, a čiji je tvorac bio Slobodan Milošević, kazao je Cipek. Bivši veleposlanik Božinović kaže da za predsjednika izbjegličkog udruženja nije neočekivano da komunicira probleme ljudi koji su ga birali. Međutim, važan je i način na koji se to čini.

'Ako već govorimo o Srbiji koja se načelno odriče Miloševićeva nasljeđa, od osobe na takvoj poziciji bi se očekivalo da jasnije progovori o tome kako su Srbi koji su izbjegli iz Hrvatske žrtve upravo tog nasljeđa. Izbjegavanje da se to čini ili prebacivanje uzroka njihovih problema na Hrvatsku nije put kojim se stvara ozračje povjerenja i pomirenja. To je taj partikularizam o kojem govorim', objašnjava Božinović. Obojica se slažu s tim da ne može proći jedna vrsta suočavanja s prošlošću namijenjena za 'potrebe Bruxellesa', a druga u odnosima s Hrvatskom; Božinović je pritom kao primjer naveo platformu koju je srpski pravni tim zastupao na nedavnoj raspravi o tužbi za genocid u Haagu. 'Hrvatska je kao suverena država i punopravna članica EU-a dužna i pozvana na to ukazivati', poručuje.

Imenovanje Ivice Dačića ministrom vanjskih poslova neće u znatnijom mjeri utjecati na dosadašnji smjer hrvatsko-srpskih odnosa. 'Dačić ima taj teret nekadašnjeg Miloševićeva kadra, ali je pragmatičan političar čija se politika može uklopiti u koncepciju koju je izložio Dobrica Ćosić u nedavnom intervjuu za Nedjeljnik, u kojem je rekao da Srbija više ne smije ratovati, jer za to više nema ni patriotskog ni biološkog potencijala. Dačićava politika će se voditi idejom da Srbija pristupi EU-u, smatra Cipek, a to podrazumijeva i dobre odnose s Hrvatskom. Božinović očekuje da Dačićev i Vučićev otklon od Miloševićeve politike bude razvidan i u njihovim odnosima s Hrvatskom. 'A to se ne može postići inzistiranjem na nekoj vrsti pariteta, jer Hrvatska je bila žrtvom agresije i legitimno organizirala i provela obranu i oslobađanje svog teritorija', kaže Božinović.

Nekadašnji veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori smatra da Hrvatska treba nastavljati podržavati Srbiju na njezinu putu u EU, jer to je najbolji način da država kandidatkinja prihvati europske standarde koji vrijede u odnosima među državama. 'Za naše je interese najvažnije to da se hrvatski predstavnici u europskim institucijama dobro pripreme i koordiniraju principijelnu politiku koja će naša legitimna očekivanja i argumentirane pozicije ugrađivati u stajališta EU-a u pregovorima sa Srbijom', preporučuje Božinović. To nisu dodatna uvjetovanja ili ucjene, naglašava, već detaljno proučavanje pregovaračkih fajlova i ukazivanje na poveznice između određenih naših stavova i standarda te interesa koje EU nastoji zadovoljiti u pregovorima s kandidatima za članstvo.