Prognoze za Srbiju poboljšao je i Međunarodni monetarni fond (MMF) te sada kaže da bi ta država 2020. trebala završiti s padom gospodarstva od - 1,5 posto, umjesto ranijih - 2,5 posto.

Ovi rezultati znatno su bolji od onih vodećih europskih gospodarstava, pa i od najjače europske ekonomije - njemačke, kojoj Europska komisija predviđa pad od 5,6 posto, a MMF - 6 posto.

Kako je moguće da se srpska ekonomija pokazala otpornijom na koronakrizu od njemačke, francuske ili švicarske i što zapravo stoji iza procjena vodećih međunarodnih institucija, prema kojima će Srbija iz pandemije izići s daleko manjim padom nego mnoge razvijene europske zemlje? Ukratko, odgovor se krije u četiri razloga, ali se s dva ne treba hvaliti, navodi u srijedu Blic.

Analize govore da su najvažniji faktori zbog kojih udarac koronakrize u Srbiji na kraju neće biti toliko jak upravo oni zbog kojih srpsko gospodarstvo trenutno nije snažnije. Primjerice, Srbija se ne oslanja previše na turistički sektor, poput Grčke, Hrvatske ili Crne Gore. Potom, poljoprivreda čini značajan dio BDP-a i Srbija nije toliko izvozno otvorena poput mnogih zapadnih zemalja. 'I da imamo standard kakav imamo', odgovor je na pitanje koje se ovih dana često postavlja među građanima kada čuju da će Srbija kroz koronu proći bolje od mnogih razvijenih ekonomija Europe.

Nizak udio turizma u BDP-u

Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta u Beogradu smatra da je jedan od faktora zbog kojih bi srpsko gospodarstvo moglo proći bolje od drugih bolja polazna osnova, u smislu uravnoteženije ekonomije i aktivnije ekonomske politike. On navodi da je Srbija u ovu krizu ušla sa suficitom i pristojnom razinom zaduženosti, kao i niskim udjelom kratkoročnog duga. No to nije sve. Nikolić smatra da je značajan faktor koji utječe na otpornost srpske ekonomije u koronakrizi struktura gospodarstva koja se, za razliku od nekih razvijenijih zemalja koje će biti značajno pogođene krizom, ne oslanja toliko na uslužno-servisni sektor.

'Turizam, ugostiteljstvo, hotelijerstvo nisu toliko zastupljeni u našoj ekonomiji, pa čak i šire shvaćene usluge poput kreativnih industrija ili zabave. Sve je to jako izraženo u zapadnim ekonomijama. Posebno je tu bitan turizam, jako značajan u Hrvatskoj, Grčkoj i ostalim mediteranskim zemljama, u kojima se taj pad neće moći nadoknaditi i veliko je pitanje kada će se oporaviti. Mislim da će pretrpjeti značajne strukturne promjene', rekao je Nikolić za Blic.

Poljoprivreda

Udio poljoprivredne proizvodnje u BDP-u Srbije posljednjih godina kreće se između šest i sedam posto, što je dvostruko više nego u nekim novim članicama EU-a iz centralne i istočne Europe. Poljoprivreda u europskim zemljama koje karakterizira visokoproduktivna proizvodnja, kao što su Nizozemska, Danska ili Francuska, sudjeluje s manje od dva posto u BDP-u.

I to je jedan od faktora koji utječe na očekivano kretanje srpske ekonomije, jer je ova grana, koja više ovisi o vremenskim prilikama nego o globalnoj ekonomiji, jedan od pluseva za Srbiju.

Manja ekonomska otvorenost

Prema podacima Svjetske banke, razina ekonomske otvorenosti, koja se mjeri vrijednošću vanjske trgovine u BDP-u, u Srbiji je prošlih godina bila nešto niža od europskog prosjeka. Ipak, kako navodi Ivan Nikolić, Srbija možda nije u samom europskom vrhu po otvorenosti ekonomije, no njezina pozicija nije zanemariva.

'Malo je ekonomija u Europi koje su otvorenije, odnosno malo je onih koje u robnoj razmjeni imaju veći udio izvoza od Srbije. Tu su se stvari bitno promijenile u odnosu na razdoblje prije 2012. godine. Izvoz robe i usluga je više nego udvostručen i sada čini više od 50 posto našeg BDP-a. Veći udio imaju možda Češka i Slovenija', ističe Nikolić.

Životni standard

Ekonomski rezultati posljednjih godina pokazuju pozitivan smjer srpskog gospodarstva, životni standard u Srbiji raste, svake godine država povećava i mirovine i plaće u javnom sektoru, smanjuje se nezaposlenost... ali životni standard građana ipak još uvijek nije na razini onog razvijenih zemalja zapadne Europe. To je još jedan od razloga zbog kojih će kroz koronakrizu možda proći s manje ogrebotina od ekonomija eurozone.