Usporedili smo mjere po zemljama koje su Hrvatskoj geografski blizu i imaju popriličnu izloženost turizmu. U analizu su uključene i Austrija i Italija, za naše pojmove ekonomski divovi, s kojima Hrvatska ima veliku trgovinsku razmjenu.

Dok su na početku koronakrize, u proljeće ove godine, mjere varirale od države do države, do jeseni one su se manje ili više uniformirale i usmjerile na grčevitu obranu radnih mjesta skraćenjem radnog vremena, isplatom plaća iz državnog proračuna i velikim ulaganjima u zdravstvo.

Hrvatska

O utjecaju pandemije Covida na Hrvatsku najvažnije je uvodno reći da smo zemlja poprilično ovisna o uspjehu turističke sezone i da nam je najvažniji trgovinski partner Italija, zarazom jedna od najteže pogođenih zemalja svijeta. U borbi s krizom do danas su uvedene 63 mjere za pomoć ekonomiji.

Od te mase mjera, Međunarodni monetarni fond kao ključne izdvaja odgodu plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje ugroženim tvrtkama, podizanje potpora za poslodavce, kojima će pasti prihodi preko 20 posto, s 3250 na 4000 kuna po radniku, korištenje fondova EU-a za pokrivanje tog troška te uvođenje brzih kredita za likvidnost koji će se moći koristiti do kraja godine.

U MMF-u pozdravljaju i pravo na odgodu plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i socijalnih doprinosa, uz naknadnu beskamatnu obročnu otplatu na 24 mjeseca te potpun otpis poreza i doprinosa za male tvrtke koje pretrpe pad prometa veći od 50 posto.

Na prethodnoj sjednici Vlade, koju je premijer Andrej Plenković vodio iz samoizolacije, naglašeno je da su od ožujka do početka prosinca na sve mjere potrošene 7,4 milijarde kuna, čime je očuvano 630.000 radnih mjesta, a raznim mjerama pomoglo se poslovanju 107.000 poduzeća.

U ovom paketu samo je potvrđeno da se nastavlja s mjerom za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4000 kuna tijekom obustave rada uz oslobođenje od plaćanja doprinosa, za što je osigurano 470 milijuna kuna. Osim toga, pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi sektorima koji trpe zbog novih epidemioloških mjera ako imaju pad prihoda veći od 60 posto, a pripremljena je i nova linija covid-kredita pri HAMAG BICRO-u u iznosu 1,3 milijarde kuna.

Slovenija

Pandemija je snažno utjecala na malenu Sloveniju, zemlju s dva milijuna stanovnika. Prvi slučaj zaraze potvrdili su 4. ožujka, a do danas imaju više od 59.000 zaraženih i gotovo tisuću mrtvih, iako su sredinom svibnja optimistično proglasili kraj epidemije. BDP im je nakon rasta od 3,2 posto pao 2,4 posto u prvom kvartalu, da bi u drugom tresnuo 10 posto, a za treći kvartal očekuje se pad od 6,6 posto.

Od ožujka vlada je uvela šest paketa pomoći. U prvom valu donesen je paket mjera težak milijardu eura i novi 'koronazakon' koji je uključivao odgodu plaćanja poreza i otplatu poreznog duga na 24 rate, isplatu minimalne plaće svim radnicima koji zbog pandemije ne mogu obavljati svoj posao te jednokratne potpore isplaćene umirovljenicima, studentima i samozaposlenima. Korporativnom sektoru život je olakšan državnim garancijama za kredite i posebne kreditne linije za mala i srednja poduzeća, teške 600 milijuna eura. Dodatno, uvedena je odgoda plaćanja poreza na dobit i doprinosa iz plaća. Država je i smanjila cijenu električne energije za trećinu, no niti to nije bilo dovoljno pa je u travnju donesen novi paket mjera od tri milijarde eura, čime je zapravo konsolidiran prvi paket pomoći uz neke nove mjere, poput povećanih izdvajanja za plaće u pogođenim djelatnostima.

Već krajem travnja sve su mjere još jednom povećane iznosom od dvije milijarde eura, a treći paket, donesen krajem svibnja, osnažio je potporu gospodarstvu milijardom eura i novim mjerama, poput skraćenog radnog vremena, vaučerima za turizam i brzim kreditima za likvidnost. Rano u lipnju svaki punoljetni Slovenac dobio je vaučer od 200 eura, a djeca vaučere od 50 eura za turizam.

U rujnu, dolaskom drugog vala koronavirusa, izglasane su nove mjere koje će trajati do kraja ove godine i uključuju nastavak isplate plaća iz državnog proračuna pogođenim djelatnostima, kao i mjere poput isplate 80 posto plaće za roditelje čija su djeca u samoizolaciji ili su im zatvorene škole. Dodatnih 95 milijuna eura osigurano je za mikrozajmove za inovacije.

Konačno, 11. studenog donesen je šesti paket mjera s dodatnih milijardu eura, kojim se konsolidiraju sve navedene mjere. Parlament je odobrio i zakon kojim se omogućava 12-mjesečni moratorij na otplatu kredita za poduzeća i kućanstva koja je oštetio Covid, a banke su primile više od 23.000 zahtjeva za odgodu plaćanja kredita.

Češka

Češka je prvog zaraženog koronavirusom prijavila 1. ožujka, a pandemija se ujesen toliko rasplamsala da se dosad zarazilo više od pola milijuna ljudi, pri čemu ih je gotovo 9000 preminulo. BDP im je pao 1,9 u prvom, 11 u drugom i 5,8 posto u trećem kvartalu ove godine.

Vlada je donijela golem paket pomoći od 10,4 milijarde eura, a glavna mjera je isplata 80 posto plaće radnicima koji su poslani u karantenu ili ne mogu obavljati svoj posao te 100 posto plaće svim radnicima čija su poduzeća zatvorena tijekom lockdowna. Isplaćuje se 60 posto plaće svim radnicima u tvrtkama koje dokažu da su zbog pandemije u poteškoćama. U ljeto je vlada smanjila stopu PDV-a s 15 na 10 posto za djelatnosti smještaja, kulture i sporta dok je poslodavcima omogućeno da umanje poreze na dobit za 2019. i 2018. za dokazani iznos gubitaka ostvarenih tijekom lockdowna.

Između travnja i lipnja Češka je smanjila iznos svih najmova za 50 posto i to nakon odluke da se svi najmovi koje naplaćuje umanje za 30 posto. Zbog novog jesenskog lockdowna država je podijelila nepovratne pakete pomoći djelatnostima kulture, turizma, sporta, poljoprivrede i autobusnog prijevoza, vrijedne 290 milijuna eura. Dodatno, pripremila je paket pomoći od devet milijardi eura u slučaju novog, trećeg lockdowna.

Ukinuto je i plaćanje predujma svih poreza te su ukinute kazne za sve koji nisu platili porez na imovinu i one koji nisu prijavili porez na dohodak. Bankovni krediti mogli su se odgoditi na rok od šest mjeseci i ta je mjera prestala vrijediti krajem kolovoza. Češka narodna banka smanjila je referentnu kamatnu stopu po kojoj posuđuje krune bankama na samo 0,25 posto dok su bankama olakšani uvjeti kreditiranja stanovništva i poduzeća.

Austrija

Austrija, poput Češke, ima golem broj slučajeva koronavirusa (njih gotovo 300.000), ali za razliku od Češke, daleko manju smrtnost s oko 3200 žrtava. Jesenski val pokosio je zemlju, djelomični lockdown proglašen je početkom studenog, a stroge mjere ostaju na snazi do 6. prosinca.

Država je 15. ožujka donijela paket pomoći od 38 milijardi eura, čime je financirano zdravstvo (četiri milijarde eura), devet milijardi eura namijenjeno je za korporativne garancije posebno turističkim i izvozničkim tvrtkama, a s deset milijardi eura premoštena je odgoda plaćanja osobnih i korporativnih poreza te socijalnih doprinosa za 2020. Radno vrijeme pogođenih industrija najprije je smanjeno za deset, a potom za 30 posto, dok se radnicima u tim industrijama isplaćuje od 80 do 90 posto plaće, pri čemu poslodavci plaćaju samo efektivne sate rada.

Od travnja stanovništvu je omogućena odgoda plaćanja najma u državnim stanovima do kraja 2020. te je ponuđena opcija moratorija na kredite u trajanju od tri mjeseca. Financiranje skraćenog radnog vremena povećano je s tri na čak 12 milijardi eura te će ta mjera ostati na snazi do daljnjeg. Kako bi se ubrzalo zapošljavanje, sve kompanije koje su zaposlile pripravnike dobile su 2000 eura po radnom mjestu.

U ljeto, sredinom lipnja, paket pomoći povećan je na 50 milijardi eura i uključivao je jednokratne potpore nezaposlenima, siromašnim obiteljima i ostalim ugroženim skupinama. Specifične porezne olakšice uvedene su za sektore šumarstva i poljoprivrede, kulture i izdavaštva. Iduće godine najniža stopa poreza na dohodak planira se spustiti s 25 na 20 posto. Što se monetarne politike tiče, Austrijska narodna banka spremno puni sustav gotovinom kada za to bude potrebe, a kako Austrija ima prilično razvijeno tržište kapitala, početkom ožujka na mjesec dana zabranjeno je shortanje, tj. klađenje na pad cijena dionica kako bi se spriječilo špekuliranje.

Srbija

Srbija se bori s koronavirusom policijskim satovima te zatvaranjima granica i poduzeća, no bez prevelikog uspjeha. Zaraženo je preko 175.000 građana, uz više od 1600 preminulih.

Država na raspolaganju nema goleme iznose eura iz fondova EU-a, zbog čega su i njihove mjere nešto specifičnije. Srbijanski paket mjera u proljeće je bio težak nešto više od tri milijarde eura i uključivao je povišice od 10 posto svim radnicima u medicini, jednokratnu pomoć svim građanima od sto eura i tri mjeseca odgode plaćanja poreza i doprinosa za sve privatne kompanije. Uključene su isplate plaća i to minimalca za sve zaposlene u malim i srednjim poduzećima, a 50 posto minimalca za sve zaposlene u velikim tvrtkama. Moratorij na kredite banaka i kamate trajao je tri mjeseca.

Država je uspostavila kreditnu liniju za pogođene tvrtke u iznosu od dvije milijarde eura. Drugi val mjera donesen je u ljeto i njime je samo zapravo potvrđeno da će se još tri mjeseca nastaviti s isplatom minimalnih plaća. U studenom je vlada najavila da će svi zdravstveni radnici primiti jednokratnu pomoć od oko 85 eura.

Pune ruke posla imala je i Narodna banka Srbije (NBS) te je referentne kamatne stope kojima posuđuje dinare komercijalnim bankama spuštala u više navrata i to s 2,25 na samo 1,25 posto. Srbija je imala i relativno velike probleme u opskrbi eurima koji su nabavljani na bankarskim aukcijama dok je NBS u svibnju poduzećima koja su ranije izdavala dinarske obveznice ponudio mogućnost povoljnijeg refinanciranja. Repo linije otvorene su s Europskom središnjom bankom kako bi se osiguralo to da u Srbiji ima dovoljno eura i kako bi se spriječilo preveliko slabljenje dinara. NBS je imao puno posla i po pitanju poticanja kreditiranja građana, posebno stambenih kredita, za koje su opušteni uvjeti odobravanja.

Grčka

Grčka je prvi slučaj koronavirusa zabilježila 26. veljače, a do danas se tim virusom zarazilo 105.000 ljudi uz 2400 smrtnih slučajeva. Gospodarstvo se sramežljivo otvorilo tijekom ljeta, a nacionalni lockdown s policijskim satom proglašen je 7. studenog. Kao i Hrvatska, Grčka uvelike ovisi o uspješnosti turističke sezone. Država je pretrpjela pad turističkih dolazaka od 73,9 posto u rujnu ove godine, u veljači je pad bio povijesno visokih 97,7 posto, a grčki statistički zavod računa kako je na razini godine turistički pad iznosio 56 posto. Novije, nezavisne procjene govore da će Grčka imati pad u sektorima ugostiteljstva i turizma na razini godine od 80 posto, točnije da će ove godine ti sektori uprihoditi samo 3,5 milijardi eura u usporedbi s 18 milijardi turističkog prihoda iz 2019.

Inicijalni paket mjera iz državnog proračuna bio je težak 24 milijarde eura, a uključivao je kreditne linije, zapošljavanje 3300 liječnika i medicinskih sestara te nagrade u gotovini za radnike u medicini. Gotovinske isplate podijeljene su ugroženim društvenim skupinama dok su svim samozaposlenima pokriveni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno.

Kućanstva koja su imala probleme pri vraćanju kredita također su dobila gotovinske injekcije, a roditelji čija djeca nisu mogla ići u škole ili su škole zatvorene dobili su plaćeni dopust. Pogođene tvrtke dobile su pak pristup brzim gotovinskim kreditima, umanjenje najma te odgodu plaćanja poreza i doprinosa. Stope PDV-a smanjene su najugroženijim sektorima poput prijevoza i ugostiteljstva, a s novim lockdownom vlada je obećala nastavak primjene svih mjera do kraja godine.

ECB je vladi u Ateni omogućio povoljnije refinanciranje kratkoročnog i dugoročnog državnog duga dok se poduzeća mogu obratiti ECB-u radi prodaje obveznica unutar Pandemic Emergency Purchase Programa (PEPP), koji traje do lipnja iduće godine. Banke su građanima i poduzećima odobrile moratorij na obveze do kraja godine.

Italija

Dok se ostatak svijeta pribojavao koronavirusa, Italija se s njime već uvelike borila. Prvi slučaj zabilježen je 18. studenog 2019., a do danas virusom je zaraženo 1,6 milijuna građana, pri čemu ih je više od 55.000 ljudi izgubilo život. U kaosu koji je izazvala pandemija vlada je u ožujku izglasala paket pomoći Cura Italia od 25 milijardi eura, pri čemu je 3,2 milijarde eura otišlo na jačanje zdravstvenog sustava, 10,3 milijarde eura za pomoć u očuvanju radnih mjesta, 6,4 milijarde eura na porezne olakšice i druge pomoći poduzećima te 5,1 milijarda eura za pomoć pri kreditiranju.

Već u travnju vlada je omogućila izdavanje državnih garancija privatnim poduzećima u vrijednosti od 400 milijardi eura, što je čak 25 posto BDP-a, a tim bi se garancijama trebao osloboditi kreditni potencijal od 750 milijardi eura.

U svibnju je donesen novi paket naziva Relaunch, težak 55 milijardi eura, unutar kojeg je 14,5 milijardi eura potrošeno na pomoć obiteljima, još 3,3 milijarde eura otišle su na zdravstvo dok je 16 milijardi eura utrošeno na pomoć poduzećima. U kolovozu je taj paket ojačan s 25 milijardi eura, a u listopadu je država podijelila 5,4 milijarde eura najugroženijim sektorima poput prijevoza i ugostiteljstva. Moratorij na kredite uveden je samo za ugrožene obitelji i tvrtke dok je uvijek ugroženim talijanskim bankama dopušteno da rade s manje kapitala i gotovine nego što bi to inače smjele imati.

Španjolska

Pandemija je pokosila i Španjolsku, u kojoj je prvi slučaj zabilježen 25. veljače, a u do danas je u toj zemlji od Covida preminulo više od 45.000 ljudi. Prvi paket spasonosnih mjera za zdravstveni sustav i gospodarstvo donesen je u travnju i težio je 42 milijarde eura. Pri tome je 18 milijardi eura otišlo na mjere za pomoć nezaposlenima, potpore pri isplati plaća i plaće za sezonce koji su pretrpjeli vrlo slabu turističku sezonu. Više od pet milijardi eura upucano je i u zdravstveni sustav, a procjena je da će isplata državnog minimalca ukupno stajati državu oko tri milijarde eura.

Što se pomoći poduzećima tiče, kao i u ostalim zemljama smanjeni su iznosi najamnina, plaćanje doprinosa suspendirano je na šest mjeseci u odabranim industrijama dok su nabave medicinske i zaštitne opreme oslobođene PDV-a. Osim tog paketa, država je omogućila poduzećima garantnu liniju od sto milijardi eura, a ona se može koristiti kako za kredite, tako i za izdavanje korporativnih obveznica. Lansiran je i poseban garantni program za digitalizaciju i održive industrije, vrijedan 40 milijardi eura, a za spašavanje strateških industrija stvoren je specijalan fond od deset milijardi eura, dok je turističkom sektoru uza sve nabrojeno na raspolaganju poseban fond za promicanje održivosti, težak 515 milijuna eura.