Odgovarajući na Hinin upit za komentarom najnovijih prigovora na ekonomičnost i troškove svoga rada, iz HNB-a ističu da se Hrvatska narodna banka među zemljama EU-a izdvaja kao banka s ispodprosječnim troškovima poslovanja i iznadprosječnom dobiti.

"Premda dobit nije cilj djelovanja središnjih banaka, dobit koju ostvaruje HNB jedna je od najviših stavi li se u odnos s veličinom aktive banke ili BDP-om. Tako je u 2014. HNB ostvario dobit od oko 0,8 posto BDP-a te su samo središnja banke Češke, Irske i Cipra imale višu razinu dobiti", kažu u središnjoj banci.

Dodaju da, usporede li se troškovi poslovanja HNB-a od 0,09 posto BDP-a s troškovima središnjih banaka zemalja s relativno sličnim brojem stanovnika, kao npr. Latvijom (0,15 posto BDP-a), Bugarskom (0,12 posto), Irskom i Litvom (0,11 posto), Austrijom i Slovačkom (0,1 posto), Mađarskom (0,09 posto) i Slovenijom (0,08 posto), očito je da se HNB smjestio u među štedljivije i ekonomičnije središnje banke.

Promatra li se apsolutni iznos troška poslovanja po zaposlenom može se primijetiti da među usporedivim zemljama samo središnja banka Bugarske (koja ima najnižu razinu BDP-a po stanovniku i najniže plaće) ima niže troškove od HNB-a, dok su troškovi HNB-a slični onima u Rumunjskoj i Češkoj te nešto niži nego u Mađarskoj i Poljskoj, ističu u HNB-u. Dodaju i da su troškove poslovanja HNB-a javno dostupni.

U pogledu zahtjeva za ulaskom državne revizije u HNB, centralna banka podsjeća da joj je Zakonom o HNB-u iz 2001. dana nezavisnost, u cilju pripremnih zakonodavnih radnji za otvaranje procedure za ulazak u EU te da je u tom kontekstu državna revizija, koja je do tada bila u HNB-u, zamijenjena vanjskim revizorom.

"Kada je riječ o zahtjevu da se podaci, koji inače podliježu reviziji dostave Saboru, valja reći da saborski Odbor za financije i državni proračun već raspolaže cjelokupnim revizijskim izvješćima, od kojih je posljednje za 2014. godinu. Dakle, Sabor ima sve podatke kao i instrumente za traženje i mogućih dodatnih revizijskih izvješća, ukoliko to ocijeni potrebnim. K tome, vanjskog revizora HNB-a, a na prijedlog Savjeta središnje banke, po raspisanom javnom nadmetanju potvrđuje upravo saborski Odbor za financije i državni proračun", kažu u HNB-u.

Ističu i da je, radi dodatne transparentnosti, HNB uspostavio vanjski Revizorski odbor koji se sastoji od uglednih znanstvenika iz područja financija i revizije, i informatičkih tehnologija, koji ocjenjuje rad neovisnog vanjskog revizora HNB-a.

"Pored svega navedenog, angažman državne revizije, pridonio bi spomenutom povećanju transparentnosti poslovanja, ukoliko bi ona metodom usporednih europskih vrijednosnih kriterija (benchmarking), a na planu operativnih troškova, procjenjivala ima li Hrvatska efikasnu, ekonomičnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu i na isti način, Državna revizija ima, naravno, mogućnost analizirati i ocijeniti i sve ostale institucija koje revidira", zaključuje HNB.

U odgovoru Hini navodi se i da se HNB ne financira iz državnog proračuna, već iz prihoda koje ostvaruje obavljanjem zakonom utvrđenih poslova, između ostalog, upravljanjem međunarodnim pričuvama, supervizijom banaka, kao i izdavanjem kovanica i novčanica te da dovoljno zarađuje za pokriće troškova poslovanja i transfere Ministarstvu financija, u uvjetima najnižih kamatnih stopa u povijesti i negativnih eurskih stopa do šest godina dospijeća.

"To postiže dobrom politikom upravljanja financijskim sredstvima, prvenstveno kupnjom dugoročnih vrijednosnica od 2011. godine, čime je produženo dospijeće portfelja, što se pokazalo ispravnom investicijskom odlukom, s obzirom na jaki pad prinosa na eurske obveznice koji je uslijedio. Tim potezom su prihodi HNB-a za razdoblje 2012.-2015. povećani za oko 1800 milijuna kuna, što je de facto sve preneseno Ministarstvu financija. U idućim godinama, dakle od 2012. nadalje, donesene su i odluke o povećanju istog portfelja, kao i o produženju njegove ročnosti, čime su osigurani stabilni prihodi i u godinama od 2016. nadalje", navodi HNB.