Demograf Stjepan Šterc rekao je da u svih pet godina agresije Hrvatska nije izgubila toliko stanovnika koliko je izgubila 2017.  'Ovo što gledamo je friziranje problematike za javnost jer ozbiljnih postupaka nema', dodao je Šterc, kritizirajući vladine mjere demografske politike.

Naglasio je da je iseljene ljude teško vratiti kada osjete blagodati nove sredine. 'Povratak mora biti vezan za osmišljeni povratnički koncept', rekao je Šterc.

Gradonačelnik osijeka Ivica Vrkić demantirao je glasine da je broj ljudi u Osijeku pao sa 108 tisuća na manje od 70.000 zbog iseljavanja. 'To nije točno, žao mi je što država nije pronašla pravi informacijski sustav da bi mogli znati koliko ljudi ima u pojedinom trenutku, ali prema dostupnim podacima procjenjujemo da Osijeku ima od 80 do 90 tisuća ljudi', rekao je Vrkić.

Prema njegovom mišljenju, najveći problem je nastao kada je nestao kult radnog mjesta. 'Kada idu poduzeća u stečaj u zadnjem napatnom redu je radnik, a na prvom je država, a na drugom stečajni upravitelj', ustvrdio je Vrkić.

Za Antu Ćorušića, ravnatelja KBC-a Zagreb najveći je problem što se žene danas prekasno odlučuju na rađanje prvog djeteta. 'Nekad je žena s 30 godina bila starija prvorotkinja, a danas se većina žena odlučuje za rađanje poslije tridesete godine', rekao je Čolušić.

Prema njegovom mišljenju siromaštvo nije glavni uzrok demografskog sloma već liberalna demokracija. 'Ljudi su postali prekomotni i zato je Hrvatska na europskom dnu po natalitetu', zaključio je Ćorušić.

Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roditelji u akciji (RODA) nije se složila s Ćolušićevom tezom. 'Parovi su ti koji se odlučuju o roditeljstvu, a ne samo žene', rekla je Zanze. Ona smatra da se mladi sve kasnije odlučuju na roditeljstvo zbog toga što im društvo nije osiguralo okolnosti. Pritom je kao negativne faktore posebno naglasila nesigurna radna mjesta i loše uvjete za potpomognutu oplodnju.

Kristijan Kapović, načelnik opčine Vir, koja bilježi snažan rast broja stanovnika, govorio je o demografskim mjerama kojima su to postigli.

'Mi nismo stavili infrastrukturu u prvi plan, ali smo postavili stuaciju tako da smo rekli što će vam ceste, javna rasvjeta ako nemate ljude. Odlučili smo da najmanje 15 do 20 posto proračuna osiguramo u svrhu obitelji. Mjerama zapošljavanja otvorili smo preko 300 stalnih radnih mjesta i 250 sezonskih, a uveli smo i druge demografske mjere poput besplatnog vrtića, besplatnih knjiga i besplatnog prijevoza za srednjoškolce', zaključio je Kapović.

O demografskim mjerama koje su dale pozitivne rezultate govorio je i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.