Profesor Gordan Bandov posebno je istaknuo važnost poluotoka Krima za obje države, napomenuvši njegovu stratešku vrijednost, piše HRT.

“On je geopolitički i strateški jako značajan. Onaj tko kontrolira Krim, imat će značajan utjecaj u Crnom moru i ima ulazak u tople vode. One su vrlo bitne jer promet omogućuju. Rusija će sigurno inzistirati na Krimu. Smatralo se da sva područja koja ona samoproglašava njezinim nisu toliko bitna kao Krim. On je ključan i o njemu će se lomiti koplja”, istaknuo je Bandov.

Govoreći o nedavnom susretu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog u Vatikanu, Bandov je napomenuo da je atmosfera sastanka odavala dojam iskrenog i ravnopravnog dijaloga.

“Zadnjih par mjeseci nije bio taj dojam. Ostavljen je dojam kao da su razgovarala dva ravnopravna partnera i da su spremni sjesti i razgovarati o budućnosti. Vatikanska diplomacija je sigurno utjecala na atmosferu koja se mogla tamo osjetiti”, kazao je.

Dodao je kako je nastojanje ka miru pozitivno i poželjno, ali da je presudno da takav mir bude i “dugoročno održiv i pravedan”.

Akrap: SAD sve više naginje prihvaćanju 'prava sile'

Prorektor Gordan Akrap govorio je o ulozi Europske unije u trenutnom globalnom sigurnosnom poretku, ističući kako Unija nastoji sačuvati temelje sigurnosne arhitekture koja je do sada osiguravala ravnotežu na europskom, ali i svjetskom planu. Istaknuo je kako se na taj način pokušava suprotstaviti novim pravcima američke politike koja, kako kaže, sve više naginje “pragmatičnom realizmu” i prihvaćanju “prava sile”.

“Imate u pravilu dva pristupa rješavanju izazova s kojima se suočavamo. Hoćemo li se koristiti snagom argumenta ili argumentom snage? Snaga argumenta je ona sila i ona snaga i ona težnja kojom svi racionalni ljudi žele raditi prema napretku, dok je argument snage oni koji koriste moćnici i silnici u određenom trenutku. Međutim, znamo da sve takve sile propadaju i da se raspadaju, jer nitko ne može dugo, pogotovo u današnje vrijeme, održati se korištenjem snage kao argumenta”, poručio je Akrap.

Dodao je da je teško povjerovati kako će američka vojna industrija odustati od unosnog posla opskrbe Ukrajine oružjem i opremom. Ujedno predviđa moguće smanjenje intenziteta razmjene obavještajnih informacija i financijske pomoći iz SAD-a.

Svijet pamti

“U ovakvim situacijama svijet pamti i ima slonovsko pamćenje. Onaj tko postane nerelevantan i nevjerodostojan partner u trenucima kad ga najviše trebate, gubi uporište koje inače ima”, upozorio je Akrap.

Profesorica Đana Luša osvrnula se na ulogu Donalda Trumpa u potencijalnom okončanju rata, istaknuvši njegovu tvrdnju da bi, da je o njemu ovisilo, sukob bio završen već prvog dana predsjedničkog mandata.

“To je nešto što je i obećao Amerikancima i čime bi na neki način podcrtao svoju ulogu tog novog globalnog lidera. Treba vidjeti što u stvari Trump želi. On je u svom prvom mandatu kroz svoju strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a ponovno u prvi plan stavio to natjecanje velikih sila. Sada imam osjećaj kao da se vraća u Europu 19. stoljeća i da formira neki koncert sila gdje on na neki način trguje s Rusijom, možda u budućnosti i s Kinom i gdje će te velike sile nekako koegzistirati unatoč natjecanju, ali dijelit će sfere interesa i plijen. I to je upravo ono što vidimo u ovim pregovorima”, rekla je.

Nastavila je objašnjenjem položaja Ukrajine u trenutačnim diplomatskim inicijativama.

“Ukrajina je dovedena u jednu pat poziciju gdje ako odbije te uvjete, biva etiketirana kao ona koja ne želi mir, unatoč tome što je Zelenski već u nekoliko navrata rekao da je spreman na bezuvjetno primirje, to ne odgovara Putinu, a Trump jednostavno igra igru. Iz poslovnog svijeta je preveo svoj način komuniciranja”, izjavila je Luša.

Komentirajući sigurnosne politike Europske unije, Luša je podsjetila da je EU imala tri godine da se pripremi za mogućnost američkog povlačenja vojne i obavještajne pomoći Ukrajini.

“Europska unija je profitirala iz cijele Trumpove politike jer je osvijestila da se kao i nakon Drugog svjetskog rata sama mora pobrinuti za svoju sigurnost. Vidjeli smo taj voljni momenat kroz grupiranje 'koalicije voljnih' koja je stvarno spremna vojno pomoći Ukrajini”, kazala je. Dodala je i kako Trump Europljane ne smatra ravnopravnim dionicima u oblikovanju novog globalnog poretka.

Profesor Bandov upozorio je na opasnost gubitka vjerodostojnosti u međunarodnim odnosima. “Strašno je bitno biti vjerodostojan partner. Ako ste vjerodostojan partner, tada će vam partnerstvo biti puno čvršće. Kada niste vjerodostojan partner, onda vaši dosadašnji partneri traže neke druge partnere. I dugoročno bi se to moglo na neki način moguće reflektirati u nekim partnerstvima koje u ovom trenutku možda nisu baš potpuno vidljiva, osjetljiva, ali bi se mogla na neki način značajno ojačati. Azija je posebna priča. Biti vjerodostojan partner je strašno bitno u međunarodnoj zajednici, kao i u životu”, naglasio je Bandov.

Govoreći o dugoročnoj održivosti rata, Akrap je istaknuo kako ratni sukob može potrajati, ali da će dugovječnost uvelike ovisiti o ruskim financijskim kapacitetima.

Koliko Rusija još može izdržati u ofenzivi?

“Pitanje je kolikim financijskim zalihama raspolaže Rusija. Mislim da bi Ukrajinci voljeli da se carinska politika predsjednika Trumpa nastavi još dugo vremena. Zato što je dovela do smanjivanja cijene nafte na svjetskom tržištu. Znamo da Kina i Indija kupuju naftu od Rusije, odnosno energente, po bitno smanjenim, 25-30% manjim cijenama, tako da je lako pretpostaviti da Rusija mora prodavati svoje energente po nižoj cijeni od proizvodne cijene. S druge strane, Rusija troši negdje oko 10% svog BDP-a i 40% proračuna na vojnu proizvodnju”, pojasnio je Akrap.

Dodao je kako su brojna energetska postrojenja uništena, što dodatno opterećuje ruske vojne kapacitete. “Zato Rusi traže moratorij na napad na energetska postrojenja. Mislim da Rusija nije toliko u toj situaciji da bi mogla duže vrijeme osigurati opskrbu i financijsku i demografsku svim tim vojnim naporima”, zaključio je Akrap.

Rusija ima puno više troškova od Ukrajine

“I Ukrajina ima svoje probleme i financijske i demografske i sigurnosne, ali Rusija ima više, pogotovo što je Rusija agresor. Rusija, da bi održavala svoj agresivni stroj u Ukrajini, mora znatno više ulagati, mora imati više ulaganja i troškova nego što treba Ukrajina koja se brani” – zaključio je.

Zaključno, Luša je upozorila na opasnost stalne nesigurnosti u međunarodnim odnosima i mogućnosti nestabilnog mira. “Nestabilna su tržišta, sigurno ste osjetljivi, ne znate kako ćete se pozicionirati, ne vjerujete svojim dosadašnjim partnerima, čime i dalje potencirate tu nesigurnost. Uvjeti u kojima sada živimo su neodrživi u smislu održavanja mira u međunarodnim odnosima. Ako se u Ukrajini i postigne mir, pitanje je koliko će on trajati s obzirom na cijenu koju će Ukrajina za to platiti”, zaključila je.