Na optužbe da izmjenom zakona štiti komunističke zločince, premijer Zoran Milanović odgovorio je Crkvi i HDZ-u te rekao da su oni ti koji su 20 godina štitili zločince. Ne odustaje (barem za sada...) od promjene zakona bez obzira na upozorenja iz Europske komisije i otkazivanje dolaska njemačke kancelarke Merkel te tvrdi da time štiti hrvatske građane. Otvorio je dvije fronte protiv sebe - onu iz Europske komisije i Njemačke i ovu u zemlji.

Politolog Berto Šalaj kaže da Milanoviću nikako nije trebalo mijenjanje zakona u zadnji tren pred ulazak u Europsku uniju: 'Ne treba misliti da je u Europskoj uniji sve savršeno, ali pitanje je ako nešto dogovorimo možemo li to u zadnji tren mijenjati? Europska unija nije sveta krava i treba joj se suprotstaviti, ali vidjet ćemo hoće li se Hrvatska suprotstavljati Europskoj komisiji kada budu neke šire politike i ekonomije u pitanju?' pita se Šalaj i kaže da u konačnici ovo ipak nije dobar premijerov potez.

Milanović je sa sjednice Vlade poručio da su nesporazumi s Europskom komisijom nešto normalno s čime ćemo se u budućnosti susretati, a očito je smatrao da je pitanje vremenskog ograničenja izručenja dovoljno važno za sukob broj jedan. 'Ne znamo koje su stvarne premijerove nakane; recimo da mu vjerujemo i da ovom izmjenom zaista štiti sve građane, ali prevagnula je percepcija da se zakon mijenja zbog Josipa Perkovića i građani to ne prihvaćaju. Usto zaoštravamo odnose s EU-om i Njemačkom. Građani na to ne gledaju blagonaklono i premijer toga treba biti svjestan', poručio je Šalaj.

Odvjetnica Vesna Alaburić kazala je da, ako to nismo osigurali u toku pregovora, nemamo pravo sami uvoditi ograničenja: 'Ako to i učinimo, prije ili poslije bit ćemo prisiljeni poštivati uhidbene naloge', rekla je Alaburić i dodala da nije pametno da Vlada inzistira na promjeni zakona za koje se ovoga trenutka može osnovano zaključiti da se neće moći primijeniti.

Odvjetnik Rajko Mlinarić govori nešto drukčije od ostalih. On u Milanovićevoj izmjeni, s pravne strane, ne vidi ništa sporno pa čak kaže da se radi o autonomnom rješenju koje štiti određene vrijednosti. Uvjeren je da se zakon nije mijenjao zbog Perkovića: 'Hrvatska je ovako odlučila riješiti određena pitanja i zaštiti vrijednosti u društvu, a to je isto učinilo nekoliko drugih država EU-a, što znači i da je riječ o autonomnom rješenju', kazao je Mlinarić.

No svjestan je toga da je izmjena stigla prekasno i da nosi političke posljedice. 'Hrvatska se oko važnih pitanja, poput ovoga, trebala ranije izjasniti', kazao je Mlinarić i dodao da je Merkeličino otkazivanje dolaska na proslavu jasna poruka da Hrvatskoj nije dozvoljen neposluh.

Milanović je jučer čak tvrdio da izmjenom zakona štiti i branitelje koje bi u tom slučaju bilo koja zemlja članica mogla procesuirati. Naime, kada su u pitanju ratni zločini, nadležnost sudova tumači se univerzalno. Zbog te je činjenice Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo rekao čak da bi, bez ove izmjene, prvi na udaru bio HDZ-ov Vladimir Šeks. Nismo do dovršetka teksta uspjeli doći do Nobila kako bi nam jasnio što je time mislio, a Šeks nije htio ništa komentirati.

Odvjetnik Mlinarić naglašava da je rok zastare za slučaj Perković bio dovoljno dug i da je bilo dovoljno vremena da postupak protiv njega započne i da se završi: 'Ja sam za svako legalno rješenje. Mislim da treba osigurati pravnu sigurnost svakome i gledam na to legalistički, nema tu mjesta politici. Kada nastupi zastara, niti jedna osoba ne smije strepiti od optužnice. Zastara je dio civilizacijske tekovine koja je prisutna u svim pravnim sustavima', rekao je Mlinarić.

Na Milanovićevu najavu da će mijenjati Ustav kako bi omogućio da kazneno djelo političkog ubojstva (za kakvo je osumnjičen Perković, op. a.) nema zastaru, odvjetnik Mlinarić rekao je da se s tom inicijativom ne slaže. Prisjetio se kako je mijenjan Ustav da bi se uvelo nezastarijevanje ratnog profiterstva: 'Nisam siguran da bi trebali posezati svako malo za nekom kategorijom koja predstavlja izuzetak... Pravno nisam siguran da je to dobar potez jer ne doprinosi pravnoj sigurnosti i stabilnosti, kao ni ovaj izuzetak za ratno profiterstvo koji je preširoko definiran.'

Odvjetnica Alaburić, s druge strane kaže da načelno podržava Vladinu inicijativu za izmjenom Ustava: 'Mislim da je ovo potez političke naravi i moram priznati da ovoga trenutka ne znam što bi to bilo ubojstvo motivirano političkim razlozima. To treba razraditi, ali Vlada ima pravo predložiti da se ukine zastara za osobito teška kaznena djela'.

Podsjetimo, problemi su nastali kada je Vlada odlučila promijeniti ispregovarano u poglavlju o pravosuđu. Hrvatska je prihvatila Europski uhidbeni nalog koji je prvi put u Uniji stupio na snagu 7. kolovoza 2002. i prema aktualnom zakonu, hrvatski bi građani ulaskom u EU mogli biti procesuirani u bilo kojoj zemlji članici, bez obzira na to kada je zločin počinjen. Ova je Vlada to zbog nečega smatrala pogrešnim pa je prije dva tjedna promijenila zakon na način da je izručenje članicama EU-a moguće samo za zločine počinjene od 7. kolovoza 2002. pa nadalje. Izmjena je trebala biti izglasana u Saboru prošli petak, no odgođena je za petak tjedan dana kasnije.
 
Ta je najava izmjene izazvala podjele u hrvatskoj javnosti pogotovo zbog njemačke tjeralice za bivšim šefom jugoslavenske tajne službe Josipom Perkovićem koja je prvi put bila raspisana još 2009. Traže ga zbog sumnje da je davne 1983. u Njemačkoj ubio Stjepana Đurekovića.

Inače, ograničenje izručenja imaju još neke zemlje Europske unije poput Francuske, Luksemburga, Austrije i Češke koja je jedina mijenjala odredbu, kao što i Hrvatska namjerava, tek nakon pregovora. Izglasavanje u Saboru o izmjeni spornog zakona trebalo bi biti u petak, dva dana prije službenog ulaska u Europsku uniju. Već sad se počelo nagađati da bi se vladajući zbog diplomatskih posljedica mogli u posljednji tren predomisliti, no za to još nema službenih informacija.