'Vlada želi bolje i sustavnije regulirati pravni okvir i kako bi na pravi način ragirali na fenomen dolaska stranih radnika u Hrvatskoj. Imamo preko 1,7 milijun zaposlenih. Potrebe tržišta rada za novom radnom snagom su sve veće. Imamo 113 tisuća radnika iz trećih država', rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, dodavši da su radne dozvole najviše izdane u sektoru graditeljstva te turizma i ugostiteljstva.

Najveći broj stranih radnika dolazi iz BiH, Nepala, Srbije, Indije, Filipina, Sjeverne Makedonije itd. 'Mislim da smo na ovaj način popunili potrebe tržišta rada. Ovaj zakon uredit će status i zaštitu stranih radnika', kazao je Plenković.

Zakon o strancima Vlada je prvi put predložila u listopadu prošle godine, a sada se predlaže konačni prijedlog zakona. Kako je rekao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u izmjene se pristupilo prvenstveno radi usklađivanja s novom Direktivom o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, odnosno tzv Direktivm o EU Plavoj karti, kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga.

Osim dijelova koji se tiču Plave karte, zakon donosi i stroža pravila za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike poput smještaja takvih radnika, uvjeta za dobivanje radne dozvole i sl.

Najnovije izmjene

Od kraja prošle godine do danas, između dva čitanja zakona, stigle su i neke nove izmjene. Tako se produljuje privremeni boravak osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj, za jednostavna (pomoćna) deficitirana zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo ili kvalifikacije (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica), plaća stranog radnika neće smijeti biti manja od plaće hrvatskog radnika u tom određenom zanimanju, zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Wolt, Bolt,...) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike, dok se radna dozvola može odbiti ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj.

Što donosi Zakon o strancima?

Za jednu osobu može biti podnijeto više zahtjeva od strane različitih poslodavaca, a za jednu osobu može biti tijekom godine izdano više dozvola za boravak i rad zbog promjene poslodavaca te isteka dozvola i slično.

S obzirom na značajan porast izdavanja dozvola posebno su regulirana pravila za smještaj stranih radnika pa će tako poslodavac, ako osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, morati dati dokaz o primjerenom smještaju, kojeg prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Uvedi se obveza državljaninu treće zemlje ili poslodavcu da obavijesti nadležno tijelo o prekidu ugovora o radu u roku od 5 radnih dana, u odnosu na dosadašnjih 15 dana.

Propisuje se i obveza prijevoznicima koji su državljanina treće zemlje dovezli u Hrvatsku iz druge države članice EGP-a, a za kojeg se utvrdi da ne ispunjava uvjete za boravak, da ga bez odgađanja i o svom trošku odveze iz Hrvatske.

Propisuje se obveza poslodavcima davanja novčanog jamstva državi, u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj, za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.

Propisuju se i novi uvjeti za ukidanje dozvole za boravak i rad, i to ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavaca za kojega je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada, prekršaji zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i dr.

Također, stranog radnika neće moći zaposliti ni poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti, kao i poslodavac kojem je izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa, iz područja socijalnog osiguranja te područja zaštite na radu.