Obilna kiša, porast vodostaja

U većini je Hrvatske u prvoj polovici veljače količina oborine veća od prosjeka za ovo doba godine. Pritom je na meteorološkim postajama DHMZ-a na sjevernom Jadranu uglavnom već palo više od 100 litara kiše po četvornome metru, u Rijeci i više od 250 litra, od čega glavnina u prošlome tjednu. I sljedećih će dana biti kišovito, osobito na Jadranu, ali i u većini kontinentalne Hrvatske, napose zapadne, što će pridonijeti daljnjem porastu vodostaja, piše u svojem Meteo kutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Snijeg

U gorju će biti i snijega, vjerojatno najviše u Gorskome kotaru – do četvrtka ujutro ponegdje i više od pola metra, ne samo u najvišim dijelovima. Tijekom utorka, posebice njegovog drugog dijela, te u srijedu ujutro velika je vjerojatnost snijega i u nekim nizinama središnje Hrvatske, osobito u karlovačkoj županiji, ali i u okolici Rijeke, gdje će ga donositi i jaka i olujna bura.

Jugo, bura...

I dok će bura tijekom ponedjeljka zapuhati na sjevernom Jadranu, na njegovom srednjem i južnom dijelu poteškoće će i dalje stvarati jako, povremeno i olujno jugo. A ponegdje će prolazno biti i južnog i jugozapadnog vjetra, te sjevernog, pa i sjeverozapadnog. Gotovo cijela ruža vjetrova.

Jače valovito more

Uz takve vjetrove more će i dalje često biti umjereno valovito i valovito, ponegdje povremeno i jače valovito, što znači da će valovi biti i do četiri metra, a ne smije se isključiti ni mogućnost uzburkanog mora, valova i do 6 metara, osobito u utorak na otvorenome moru južnog Jadrana. Zbog svega toga pomorski promet bit će i dalje otežan, povremeno čak i u prekidu, pa valja pozornije pratiti prognoze i upozorenja meteorologa Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a, od kojih su neka dostupna i na Hrvatskom radiju, a i na teletekstu. Naravno, i na HRT-ovoj platformi. U njima se već danima spominju neverini, pa i nevere, u koje se mogu ubrojiti i pijavice.

Pijavice

Prošlodnevne pijavice još se nisu podrobnije analizirale kao neke siječanjske, a i kao mnogobrojne iz povijesti, o kojima je prošli tjedan izašao i znanstveni rad Tanje Renko i suradnika u Natural Hazards Journal of the International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards, Vol 81, u izdanju Springera.

U radu pod naslovom: „Waterspouts in the Eastern Adriatic from 2001 to 2013“ Tanja Renko, dipl. ing., meteorologinja HRT-a i voditeljica Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, u suradnji s Josipom Kuzmić, dipl. ing., Vinkom Šoljanom, dipl. ing. i dr. sc. Natašom Strelec Mahović, također meteorologinjom HRT-a, dala je doprinos poboljšanju razumijevanja nastanka, života i nestanka pijavica, te uspostavi njihove klimatologije u našem dijelu Europe.

I pijavice i olujan vjetar (brzina vjetra > 17 m/s) razmjerno su česte pojave u Hrvatskoj, ali nisu nužno vezane jedna s drugom. Olujan vjetar je češći i rasprostranjeniji duž obale nego na kopnu, npr. bura. Pojava olujnog vjetra može biti vezana uz procese na sinoptičkoj skali (horizontalne dimenzije su im reda veličine 1 000 km), ali i uz procese na manjoj skali. Primjer takvog procesa je olujan vjetar koji se javlja kao jedna od posljedica ljetnih oluja. Naravno, i pijavice, a još češće tornada praćena su olujnim vjetrom.

Pijavica je na Jadranu, ali i na kopnu, bilo oduvijek. Među prvima opisao ih je još Ruđer Bošković (1749.), pa poslije A. Mohorovičić (1894.), B. Čapka (1987.), V. Jurčec (1987.), Tutiš i sur. (1985.), Tutiš i sur. (1993.), Penzar i sur. (2001.), D. Poje (2004.), Picek i sur. (2005.) te I. Stiperski (2005.).

Nastanak oluja, tornada, pijavica

Oluja je zapravo svako stanje atmosfere koje odstupa od nekog ravnotežnog stanja i pritom stvara opasne vremenske prilike. Raspon poremećaja koje nazivamo olujama je velik, od onih na sinoptičkoj skali do sasvim malih, kojima može biti zahvaćen primjerice samo dio grada. Stoga je teško ukratko objasniti u kojim uvjetima nastaju različiti tipovi oluja. No, za nastanak pijavica mora postojati određena statička i dinamička nestabilnost u nižim i srednjim slojevima atmosfere. Ona može biti posljedica različitih procesa u atmosferi, od kojih je najjednostavniji dotok hladnijeg zraka nad toplu podlogu. Također, mora postojati i dovoljno jaka vrtložnost, a za nju pak smicanje vjetra (razlika u smjeru i brzini vjetra između dvaju slojeva po visini) u nižim slojevima atmosfere. Za nastanak tornada važno je izraženo smicanje u dubljem sloju, od tla pa do nekih šest kilometara visine. Jedan od uvjeta za formiranje tornada je i niska visina, odnosno razina slobodne konvekcije, kao i niska visina baze oblaka.

Sve češće pijavice

Pijavice su nešto češće posljednih godina, barem prema podacima iz razdoblja 2001-2013, no teško je reći je li uzrok meteorološki. Prije se to može objasniti suvremenijom tehnologijom zbog koje motrena pojava bude lakše i jednostavnije zabilježena. Također interes javnosti za meteorologiju i vrijeme sve je veći, što također utječe na dokumentiranje pojava kao što su pijavice i tornada.

Pijavice na moru, ali i na kopnu

Pijavice su u Hrvatskoj češće na moru, uzduž cijele obale, no češće su motrene duž zapadne obale Istre, u okolici Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, dakle u predjelima gušće nastanjenosti te predjelima gdje je dostupan pogled prema otvorenom moru.

Mogu nastati u bilo koje doba godine, a najveći broj ih se bilježi, barem prema dostupnim podacima iz razdoblja 2001-2013 u ljetnim mjesecima, posebice u kolovozu.

Iako su razmjerno rijetke na kopnu, neke su bile vrlo razorne, primjerice kod Bibinja 1994. godine, koja je čak zarotirala trajekt na moru, te na Medvednici 1973. godine, kod Petrinje 1982., te kod Novske, 1892. godine.

Zaštita od nevremena

Informacije su danas mnogo dostupnije nego što su bile primjerice prije 30 godina, a pogotovo prije 50. Većina se ljudi u današnje vrijeme svakodnevno informira o tome kakvo će biti vrijeme, a prognoze se mogu naći u svim medijima, od radija i televizije, do dnevnih novina i interneta te putem sve više korištenih aplikacija na pametnim telefonima.

Iako ima mnogo privatnih poslužitelja vremenske prognoze, za opasne vremenske pojave i upozorenja nadležan je isključivo Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

Prognoza oluja

Neke pojave mogu se prognozirati i nekoliko dana unaprijed s velikom pouzdanošću, no neke samo nekoliko sati prije nego što će se dogoditi. Na primjer, jaka grmljavinska nevremena koja su praćena tučom, olujnim vjetrom ili velikom količinom kiše, mogu se predvidjeti svega nekoliko sati unaprijed, u smislu koje će područje zahvatiti i koliko će dugo trajati. Ali uvjeti u kojima ona mogu nastati mogu biti vidljivi i nekoliko dana unaprijed, pa se tada objavljuju i pred-upozorenja.

Kako spriječiti oluje?

Premda u svijetu postoje kojekakvi pokušaji projekata umjetnog djelovanja na vrijeme, javno nije poznato postojanje pouzdane metode potpunog sprječavanja pojavljivanja ekstremnih vremenskih pojava kao što su oluje. Procjena uspješnosti dodatno je otežana i zbog nemogućnosti ponavljanje istih atmosferskih procesa te praćenja njihova ponašanja sa i bez djelovanja čovjeka.

Što u budućnosti?

Postoje više scenarija budućeg razvoja od kojih mnogih spominju ovisnost o emisiji stakleničkih plinova. Ako se ona zbog ljudske djelatnosti nastavi povećavati, prosječna temperatura atmosfere također će rasti. To bi za posljedicu moglo imati sve češće i sve intenzivnije ekstreme, i vremenski i prostorno.

Mi smo ih već ove godine imali dosta, iako je tek sredina veljače…