Očekuje se da će zastupnici podržati zabranu sustava daljinske biometrijske identifikacije, kategorizaciju na temelju osjetljivih karakteristika, prediktivne policijske sustave i sustave za prepoznavanje emocija. Predlažu i prilagođena pravila za generativnu umjetnu inteligenciju, kao što je ChatGPT, uključujući označivanje sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom i javno dostupne sažetke podataka zaštićenih autorskim pravima koji se upotrebljavaju za obuku.

'Biometrijsko prepoznavanje lica, to će biti jedno od najvažnijih glasovanja. EPP je predložio amandman, vidjet ćemo kako će druge kolege glasovati. Njime se omogućava iznimka za daljinsku biometrijsku identifikaciju za tri usko regulirana slučaja. Predlažemo da se glasa pojedinačno za iznimke, prvo za nestalu djecu, drugo za sprječavanje terorizma i treće za sprječavanje ozbiljnih drugih kaznenih djela', odgovara hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler iz redova Europske pučke stranke (EPP) i potpredsjednik Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u Europskom parlamentu.

Ressler smatra kako je bitno u ovim slučajevima iskoristiti tehnologiju, primjerice prilikom pronalaska nestale djece, ali da postoje jasni okviri i, kako kaže, osigurači koji će spriječiti zloupotrebe.

'ChatGPT je prvi instrument koji je osvijestio, odnosno široj populaciji pokazao što je umjetna inteligencija i kako ju je moguće koristiti na različite načine', ilustrira konkretnim primjerom ovaj hrvatski eurozastupnik.

Ressler je govoreći o umjetnoj inteligenciji u Europskom parlamentu istaknuo kako se, poput svih alata, može koristiti i za dobro i za zlo.

'Za kvalitetniju medicinsku dijagnostiku, veću kvalitetu života, veću produktivnost, manje jednoličnog posla, ali i za distopijske scenarije: masovnu kontrolu ili sustave društvenog vrednovanja. Zato uspostavom jasnih pravila moramo iskoristiti mogućnosti i minimizirati rizike. Oprez i osigurači su potrebni, ali nerazumno protivljenje pojedinim primjenama, poput daljinske biometrijske identifikacije radi pronalaska nestale djece, čini se potpuno promašenim.', poručio je europarlamentarcima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Da bi korištenje umjetne inteligencije u svrhu sprječavanja terorizma moralo biti dozvoljeno, smatra i njegov stranački kolega, hrvatski eurozastupnik doc.dr.sc. Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO).

'Ranija dijagnostika zloćudnih bolesti, bolje upravljanje prometom ili pak racionalnije korištenje energentima samo su neki od primjera očite koristi koju primjena umjetne inteligencije donosi. Međutim, ako nije primjereno zakonodavno uređena, umjetna inteligencija može ugroziti privatnost pojedinca.', ističe Sokol napominjući kako treba voditi računa o tome da se stupnjevanjem rizika spriječi zloupotreba umjetne inteligencije na štetu građana.

'Posebno je važno što novim, sveobuhvatnim pristupom umjetnoj inteligenciji zabranjujemo koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama nekontrolirano može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju. S druge strane borba protiv sofisticiranih i dobro opremljenih terorističkih i kriminalnih skupina ne može se zamisliti bez korištenja umjetne inteligencije.', smatra Sokol koji se slaže s kolegom iz stranačke klupe, Karlom Resslerom, kako je sustav biometrijske identifikacije odnosno prepoznavanja lica u stvarnom vremenu na javnim mjestima potrebno omogućiti za potrebe sprječavanja terorističkih napada, ali i ciljane potrage za nestalim osobama.