Do dogovora između SAD-a i Ukrajine došlo je nakon osam sati razgovora u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, između timova predvođenih s jedne strane američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem, a s druge strane šefom kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog Andrijem Jermakom.

Zelenski je u objavi na X-u objasnio da bi plan uključivao '30-dnevno potpuno privremeno primirje, ne samo zaustavljanje napada raketama, bespilotnim letjelicama i bombama, i to ne samo u Crnom moru, već i duž cijele bojišnice'.

'Ukrajina je spremna prihvatiti ovaj prijedlog — vidimo ga kao pozitivan korak i spremni smo ga poduzeti. Sada je na Sjedinjenim Državama da uvjere Rusiju da učini isto', poručio je Zelenski.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će razgovarati s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom o prihvaćanju plana za prekid vatre. 'Za tango je potrebno dvoje', rekao je.

Politico je pobrojao one detalje sporazuma koji su poznati.

1. Borbe bi mogle odmah prestati — ako Rusija pristane

Trumpov tim kaže da će sada predložiti plan za 30-dnevni prekid vatre i Moskvi. 'Lopta je sada u njihovom dvorištu', rekao je Rubio. Rusija je dosad bila oduševljena Trumpovim stavom, a prekid vatre ne nameće joj nikakve preduvjete, koliko je poznato, osim pauze u borbama. Prema okvirnom planu prekida vatre, pauza u borbama omogućila bi humanitarne poteze, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika, oslobađanje zatočenih civila 'i povratak prisilno premještene ukrajinske djece', navodi se u zajedničkoj izjavi.

2. Hoće li Putin pristati?

Prvi odgovor Moskve nije bio baš entuzijastičan. Govoreći za rusku državnu novinsku službu TASS, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je: 'Ne isključujemo kontakte s predstavnicima SAD-a u sljedećih nekoliko dana.' Utjecajni ruski zakonodavac Konstantin Kosačev poručio je pak da će svaki eventualni sporazum biti sklopljen pod uvjetima Moskve, a ne Washingtona.

Zapadni dužnosnici dugo su bili skeptični oko toga je li Putin stvarno zainteresiran za dugotrajni mir, čak i ako prihvati 30-dnevni prekid vatre. Rusija se sve više učvršćuje na bojnom polju, uz pomoć drugih zemalja, uključujući Sjevernu Koreju, Kinu i Iran.

Putin je također iznio zahtjeve za trajnim sporazumom koji se čini nemogućim za Ukrajinu, uključujući zabranu europskih mirovnih snaga i međunarodno priznanje teritorija koji je okupirala Rusija. Hoće li pristati na kompromis oko tih uvjeta samo zato što Trump tako želi?

3. SAD ponovno dijeli obavještajne podatke s Ukrajinom

Nakon poduzimanja radikalnog koraka prekidanja opskrbe Kijeva vojnom opremom i obavještajnim podacima, SAD je sada pristao nastaviti dijeliti svoje tajne podatke. Također će ponovno pokrenuti 'sigurnosnu pomoć', vjerojatno referencu na vojnu pomoć.

4. Ovo nije mirovni sporazum

Uvjeti dogovora odnose se na privremeno primirje koje se može produljiti ako se obje strane slože s njime. Nakon što se borbe prekinu, odmah će započeti pregovori o uvjetima trajnog mira. I SAD i Ukrajina obećali su imenovati svoje pregovaračke timove što je prije moguće.

5. Ovo nije sporazum o mineralima

Trump je jasno dao do znanja da želi pristup ukrajinskim rezervama ključnih minerala poput litija, urana i titana. Očekivalo se da će Zelenski potpisati neku vrstu ugovora o pravima na razvoj minerala za američke tvrtke prije dva tjedna, kada je posjetio Bijelu kuću, ali to je propalo nakon sukoba s Trumpom i njegovim potpredsjednikom J.D.-jem Vanceom.

Nakon objave plana prekida vatre u utorak, Trump je rekao novinarima da će opet pozvati Zelenskog u Bijelu kuću.

6. Ukrajina se još nije odrekla nijednog teritorija

Uoči pregovora Rubio je upozorio Kijev da će morati učiniti ustupke, uključujući teritorijalne. No tijekom osmosatnih rasprava u Džedi u utorak, tema ustupanja teritorija nije se ni pojavila, prema ukrajinskom dužnosniku. Ipak, to će pitanje sigurno biti pokrenuto ako počnu suštinski pregovori o trajnom rješenju.

7. Trump nije pristao pružiti sigurnosna jamstva

Američki predsjednik jasno je dao do znanja da nije sklon jamčiti 'puno toga' za buduću sigurnost Ukrajine, smatrajući da je to nešto što mora napraviti Europa, a ne Amerika. Ništa u zajedničkoj izjavi danoj u utorak ne sugerira da se to promijenilo.

8. Europa bi trebala biti uključena

U izjavi se navodi da Ukrajinci žele da 'europski partneri' budu uključeni u mirovni proces. Međutim nije bilo jasno je li američka strana pristala na to. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Keir Starmer brzo su pozdravili napredak prema miru u pregovorima.

9. Što dalje?

Starmer će u subotu sazvati sastanak europskih i drugih čelnika. Radio je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na okupljanju 'koalicije voljnih' - zemalja koje su spremne poslati trupe kao mirovne snage ili pružiti drugu potporu međunarodnoj misiji za održavanje trajnog primirja. SAD nije dio ovih rasprava jer je Trumpova vlada signalizirala da neće biti američkih čizama na terenu. Mnogo će ovisiti o tome hoće li koalicija Starmera i Macrona biti dovoljno jaka da uvjeri Ukrajince da će zaustaviti napad Rusije te dovoljno neutralna da uvjeri Putina da nije prijetnja.