Tokijska, i ona konferencija u Dubrovniku, nemaju previše poveznica. Na jednoj, Hrvatska je pokušala postati regionalni centar, a na drugoj se priklonila onome što veliki, globalni igrači imaju za kazati.

Konferencija je u Tokiju bila donatorska i glavni cilj je bio pokušati pronaći neke smjernice kako bi se pomoglo Afganistanu, jednoj od najsiromašnijih svjetskih država. A osim kroz novčanu pomoć, svjetski lideri drže kako je nužno ojačati ljudska prava, kao i nevladine organizacije. Afganistan je naime, od 2002. primio oko 60 milijardi dolara pomoći. U praksi to znači da za svaki dolar koji zaradi lokalna ekonomija, ostale svjetske države im kapnu još jedan.

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai je, naravno, bio dirnut novim izglasanim donacijama u vrijednosti od oko 16 milijardi dolara, ali je upozorio i na to da je korupcija u njegovoj državi iznimno velika te da ne može biti iskorijenjena ako donatori ne poduzmu i dodatne akcije. Hrvatsko izaslanstvo na ovoj je konferenciji vodio potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica, koji je za vrijeme svog govora ukazao na veliki problem sigurnosti u Afganistanu te se obvezao za nastavak hrvatske pomoći ovoj srednjoazijskoj državi.

Hrvatska će i dalje nastaviti obuku afganistanskih civilnih policijskih snaga, jer će se pokazati da je u godinama koje su ispred nas izniman značaj civilne policije. Uz to, obrazovanje, zdravstvo i razvoj malih obrta bit će ključni za oporavak Afganistana. Hrvatska je od 2007. sudjelovala u 39 takvih projekata', objasnio je Mimica u svom izlaganju.

U kraćem neformalnom razgovoru za vrijeme konferencijske pauze, Mimica je za tportal otkrio kako je daljnja hrvatska pomoć Islamskoj Republici Afganistan u iznosu od milijun američkih dolara te izrazio i zabrinutost na koji će način Hrvatska uspjeti ostvariti jedan pilot-projekt.

Hrvatska će također pomoći Afganistanu u školovanju žena, točnije primalja. Zbog nedostatka zdravstvene infrastrukture, kao i slabog obrazovanja žena uočena je potreba da se određeni dio žena obrazuje za zanimanje primalje. To je posebice izraženo u ruralnim područjima u kojima uopće nema bolnica. Uskoro, u okviru pilot-programa u Hrvatsku stiže pet Afganistanki pa ćemo vidjeti kako ce biti dalje', kazao je Mimica.

Mimica, naravno nije ni trebao glasno artikulirati što je razlog njegove zabrinutosti. Klerikalni se šerifi koji drmaju afganistanskom zbiljom uzjogune čim se u istoj rečenici nađu 'obrazovanje' i 'žene'. Na neki su način pomalo ironična područja u kojima Hrvatska nudi svoju pomoć - upravo ona u kojima hrvatska, zbog nekih svojih šerifa, ima EU monitoring prije punopravnog članstva ovoj ekonomskoj i političkoj organizaciji. Recimo ljudska prava.

Kamenovanje homoseksualne populacije je, na svu sreću, u Hrvatskoj zabranjeno, ali s druge strane, i u Hrvatskoj imamo klerikalne skupine kao i neke 'embrio' udruge koji se jako uzjogune i 'prijete' referendumom ako prođe novi zakon o umjetnoj oplodnji. Hrvatskim talibanima, naime, smeta to što bi po zakonu žene bez partnera mogle ići na postupak medicinski potpomognute oplodnje. A mi bismo, kao, Afganistance poučavali ljudskim pravima?!

Slično je i sa zdravstvom, kao i obrazovanjem. Analogiju o razvoju malog poduzetništva gotovo da je i nemoguće pronaći. Za Hrvatsku je možda donatorska konferencija u Tokiju bila i značajna utoliko što su se razne hrvatske slabosti izrazile imenicom 'Afganistan' pa nije bilo toliko neugodno na prvo slušanje.

Na pitanje kako se može pomoći hrvatskom gospodarstvu i povezivanju s bogatom Azijom, Mimica je naglasio kako je Hrvatska, na žalost, propustila veliku šansu ignoriranjem tržišta koja su bila otvorena za vrijeme bivše države, ali isto tako da postoje neki planovi kako se vratiti na područje Nesvrstanih.

'Hrvatska ne samo da u planu ima veliko restrukturiranje željezničke mreže, što bi, naravno, pomoglo gospodarstvu zbog bolje povezanosti sa srednjom Europom, ali isto tako, Hrvatska ne smije zanemariti azijska područja. Ako ne ide s privlačenjem velikih ulagača, možda bi mali i srednji našli svoj interes', kazao je Mimica.

Neven Mimica je u Japanu trebao obaviti i niz protokolarnih susreta, otvoriti kuću japansko-hrvatskog prijateljstva, novi počasni konzulat u Nahi na Okinawi te posjetiti Južnu Koreju u kojoj se uskoro otvara i hrvatsko veleposlanstvo, no zbog obaveza u Hrvatskoj, iz Japana je otputovao odmah nakon završetka Donatorske konferencije. Već ranije preuzete obveze umjesto potpredsjednika Vlade odradit će veleposlanica u Japanu Mira Martinec.