Vruće pa i ekstremno ljeto

U očekivanju službene klimatološke analize stručnjaka DHMZ-a, već sada se može zaključiti kako je srednja temperatura zraka ljeta, koje se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, diljem Hrvatske bila natprosječno visoka, i to kao rijetko kada u povijesti mjerenja. Viša je bila samo 2003., u mnogim mjestima i 2012., piše u svojem Meteo kutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Oborine su, kako je već uobičajeno ljeti, bile nejednoliko raspoređene, pa će klimatološke ocjene biti od sušnog, u primjerice Osijeku, Gospiću i Rijeci, do kišnog u primjerice Kninu.

Premda srednja temperatura zraka cijeloga ljeta nije bila rekordna, a ni ukupna količina oborine, kao primjerice prošle godine, svojevrsni ekstremi nisu izostali pa su ove godine u Splitu prvi put svi srpanjski dani bili vrući što je pridonijelo i nikad višoj srednjoj srpanjskoj temperaturi zraka.

Kakav će biti rujan?

Sunčanih sati bit će i u ovome tjednu, iako većinom manje nego u prošlome, pri čemu će se i temperatura zraka sniziti, a u mnogim će mjestima biti i kiše, često i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom, pa će aktualna upozorenja za toplinski val koji može djelovati na zdravlje zamijeniti upozorenja na moguća lokalna nevremena s olujnim vjetrom, tučom, a na Jadranu i pijavicama.

Pritom će pad temperature biti izraženiji u kontinentalnom području, gdje će ponegdje već tijekom vikenda, te posebice u sljedećem tjednu temperatura zraka biti oko prosječne za prvo desetodnevlje rujna, gdjekad vjerojatno čak i malo niža. No to ne znači da je kraj s natprosječnom toplinom. Dapače! Prognoze za treći i četvrti rujanski tjedan povećavaju vjerojatnost za srednju tjednu temperaturu zraka u većini Hrvatske barem malo višu od prosjeka što će pridonijeti i pozitivnom odstupanje srednje temperature cijeloga rujna.

Vrijedi li ono: toplo ljeto – hladna zima?

Osim za rujan, dugoročne prognoze i za ostale mjesece do kraja ove godine i početkom sljedeće prilično su postojane i daju relativno veliku vjerojatnost za barem malo pozitivno odstupanje temperature, ne samo za tromjesečja, nego i za svaki od sljedećih šest mjeseci, što je u skladu s najnovijim prognozama razvoja jakosti El Nina i spoznajama o njegovom djelovanju na vrijeme u našem dijelu svijeta.

Za razliku od temperature, prognoze oborina nepouzdanije su, i manje postojane od izračuna do izračuna. Trenutačne upućuju na povećanu vjerojatnost viška oborina u odnosu na sezonske, pa i većinu mjesečnih količina, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjek, i da sljedeće zime neće biti smrzavanja i snijega.

Nastavi li se po trenutačnom trendu, svijet bi uistinu mogao završiti po nekom od scenarija iz ZF filmova, ili po onima vidljivima na stranicama Svjetske meteorološke organizacije.