Komentirao je obnovu kuće obitelji Budak u Čučerja iz priloga emisije koja živi u kontejneru na hladnoći. 'Obnova obiteljske kuće je dosta jednostavni postupak. Ne znam je li ta obitelj podnijela zahtjev. Proces je takav da moraju podnijeti zahtjev za obnovom, Ministarstvo donosi odluku, odluka dolazi u Fond i Fond provodi odluku. Smatram da bi radovi na njihovoj kući mogli krenuti prije petog mjeseca', rekao je Vanđelić u Otvorenom.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je nakon potresa operativa, pogotovo akademska zajednica, prva koja je izašala zajedno s resornom komorom u pomoć građanima koji su stradali.

'Uključili smo se u rad s Vladom i ministarstava vezano za donošenje zakonskog okvira da se što prije definira način na koji će teći proces obnove', rekao je.

'O problemu potresa su na početku govorili oni koji nisu završili građevinski fakultet i tumačili na temelju medija i govorili kako nešto treba činiti, a da znanja nisu pustili struci, dodao je. U sedmom mjesecu se sve zaokružilo i zakon je donesen. Da smo mogli prije , možda jesmo, ali moramo imati na umu da smo djelovali i u vrijeme Covida-19', smatra.

'Nema razlike u korištenju privatnog i državnog novca nego samo u onome tko s tim novcem upravla. Ovisi o čovjeku koji upravlja tim novcem. Novca neće biti dovoljno, nikad ga nema dovoljno', rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za građevinarstvo, promet i veze.

'Kad se rade rekonsrtrukcije morate znati da se ne može predvidjeti ono što se dogodi na terenu. Radeći obnovu u centru niti jedna dokumentacija nije dovoljno dobra da poprati sve radove koji se mogu dogoditi unutar konstrukcije. Projektanti nisu mogli predvidjeti ono što će građevinar otkriti radeći rekonstrukcije. Pitanje je što će pokazati iduća procjena, do koje brojke novaca ćemo doći. Ali obnova se mora napraviti i mora se težiti da se napravi sa što više hrvatskih proizvoda', rekla je.

Na pitanje hoće li 42 milijarde kuna biti dovoljno za obnovu Vanđelić je rekao da bilo koja procjena je samo procjena. Kad se sve raskopa, a zgrade se moraju napraviti stabilnijima tek će se onda znati koji je obim sanacije potreban.

'Iznos od 42 milijarde nije izvučen iz rukava, nego je dobiven na osnovu velikog broja građevina koje su rekonstruirane i sanirane i na osnovu toga se došlo do tog iznosa', reagirao je Lakušić.

Nina Dražin Lovrec, dipl. ing. građevinarstva, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva komentirala je činjenicu da će rekonstrukcija biti skuplje nego da se nešto novo radi na livadi.

'Rekonstrukcije su najzahtjevnije, pogotovo u potresu oštećenih zgrada, i projektiranja i izvođenja radova. Najviše su oštećene zgrade u centru i tu je veliki problem organizacije gradilišta i same obnove., Svi radovi i usluge bit će odabrane putem javne nabave. Da bi mogli radovi mogli biti dobro procijenjeni treba biti jako dobro izrađena projektna dokumentacija, a za nju treba biti izrađen elaborat postojećeg stanja gdje će biti jako dobro otkrivena oštećenja. To će biti temelj rekonstrukcije i onda će se izraditi troškovnik. On će definirati samo cijenu izvođenja', objasnila je.

'Kad gledamo realno situaciju koja se dogodila, to je nesreća koja je pogodila Zagreb i okolicu i to trebamo pretvoriti u neku sreću. Kao proizvođači građevinskog materijala, kao jedan od lidaer na tržištu, apsolutno smo spremni i logistički, proizvodnim kapacitetima i ljudski resursima odgovoriti na izazove na tržištu', rekao je Tomislav Trčak iz tvrtke "Samoborka" d.d., predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala Hrvatske gospodarske komore.

'Što se tiče naših proizvoda neće biti problema. Lani je građevinski sektor zauzimao u BDP-u oko 60% u odnosu na to što je zauzimao u 2008. godini, a tada smo uspjeli odgovoriti na izazove tržišta, mi i naši konkurenti. Mislim da što se tiče našeg proizvodnog asortimama neće biti problema, čak štoviše to će biti slatke brige', dodao je.

Na pitanje hoće li se u obnovi prioritetno koristiti domaći građevinski materijal, Trčak je rekao kako iz iskustva zna da znaju boriti s multinacionalnim kompanijama, a postoje od 1904. godine

'Nadam se da će naši relevantni faktori zaštititi hrvatskog proizvođača barem upola nego kao to štite našše konkurente u drugim državam EU-a poput Austrije, Slovenije i Italije koji također podliježu zakonskim regulativama EU-a', rekao je Trčak.

Na pitanje hoće li u obnovi imati prioritet domaće građevinske tvrtke, Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske tvrtke "Kamgrad", rekao je da to ovisi o natječajima.

'Mi se kroz natječaje moramo izboriti svojim sposobnosti, svojim referencama da dobijemo posao. Ne vjerujem da će itko biti u mogućn osti, sukladno regulativi, preferirati nekog domaćeg'.

Smatra da se domaća operativa može nositi s dugotrajnim i sloenim građevinskim radovima. 'Očekujem formiranjem Fonda da će obnova Zagreba biti rađena transparentno, stručno i planski. Ako se radi planski onda nema razloga da to ne uspijemo savladati. Pokazali smo da znamo, savladati ključne projekte za hrvatske investitore. To su odradile u većem dijelu domaće građevinske hrvatske tvrtke', reka oje Kamenski.

Smatra da će biti dovoljno radnika, s obzirom da je Vlada odobrila dovoljan broj kvote i da će može privući dovoljno radnika. 'Na pitanje hoće li javna nabava biti kočnica u obnovi rekao je kako očekuje da vodstvo Fonda iskomunicira i da se naprave sve potrebne izmjene javne nabave kako bi izbjegli upravo bespotrebna žaljenja i neodabir izvođača u adekvatnom vremenu. To je biran preduvjet da bi obnova išla jednim tijekom', rekao je Kamenski.

Dražin Lovrec smatra da ima dovoljno građevinskih inženjera koji svojem znanjem i iskustvom mogu uključiti u proces odmah, a s drugima se radi edukacija s onima koji nisu radili na takvim poslovima. Čagalj misli da bez obzira na covid-19 smatra da je nećemo imati problema.

'Kvotni sustav je napušten i može se direktno uvoziti radna snaga izvana, procedura je pojednostavljena. Vlada u roku od 8 dana utvrdi koja je nedostajuća radna snaga i za takve ne treba niti ići na HZZ. Oko 100 do 120 tisuća građevinskih radnika za obnovu bit će nam dovoljno', smatra Čagalj.