Kina u brodogradilištu Jiangan gradi prvi neovisno razvijen ledolomac za polarne znanstvene ekspedicije, no pojedini zapadni mediji smatraju kako se iza izgradnje ledolomca kriju kineski apetiti za osvajanjem Arktika kao bogatog nalazišta nafte, ali i svojevrsne prethodnice kineskim podmornica koja bi omogućila nesmetan prolaz u vodama oko Aleutskih otoka između poluotoka Aljaske i Kamčatke
Novi ledolomac, prenosi Kineski internetski informacijski centar, bit će sposoban za neprestano probijanje leda debelog 1,5 metar, pri brzini od dva do tri čvora. U usporedbi s ledolomcem Xue Long koji je trenutačno u upotrebi, novo plovilo može probijati led pramcem i krmom, a može se i okrenuti bez kretanja, rekao je Wu Gang, dizajner novog ledolomca.
Osim toga, novo plovilo će biti otpornije na hladnoću i ekološkije od Xue Longa budući da će upotrebljavati lakše sadržaje, boju bez zagađenja i potpuno električni sustav pogona, koji može smanjiti štetna otpuštanja na minimum.
Xu Ning iz kineskog Državnog oceanskog ureda je objasnio kako Xue Long ne može zadovoljiti sadašnje potrebe za polarnim istraživanjima, zbog čega postoji velika potreba za novim plovilom.
Novo plovilo bit će porinuto do kraja 2019., nakon čega bi trebao sudjelovati u polarnim ekspedicijama i misijama prijevoza opskrbe s Xuelongom.
Istovremeno, sudeći po pisanjima američkih medija, Sjedinjene Države i njihovi saveznici forsiraju izgradnju vojne infrastrukture na Arktiku kao odgovor na pojačane aktivnosti ne samo ruske, već i kineske flote u polarnim regijama, osobito u području oko Aleutskih otoka
Budući da su Aleuti kao jedini američki teritorij koji su Japanci uspjeli okupirati tijekom Drugog svjetskog rata, uz svako zaoštravanje vojno-političke situacije na Tihom oceanu, oni bi se pretvorili u jednu od slabih točaka američke obrane pa se taj faktor vrlo ozbiljno uzima kada su u pitanju kineski vojni planovi.
Nazočnost kineske vojne mornarice u Arktiku znakovito je budući da Kina nema svoje teritorije u tom području, a pojedini zapadni vojni analitičari ističu kako je izgradnja ledolomaca tek uvertira za buduće kretanje kineskih podmornica.
Zasad nije sasvim jasno u kojoj je mjeri Peking spreman povezati svoje aktivnosti s Moskvom, s kojom je u nekoliko navrata oko Aleuta odradila zajedničke vojne vježbe. Rusija i sama pojačava svoju vojnu nazočnost u toj regiji; razmješta nove zračne baze, pa čak i kopnenu vojsku.
Arktik je bio jedno od glavnih poprišta Hladnog rata i postaje značajan povod za nove rusko–američke nesuglasice nastale nakon ukrajinske krize. Kineske operacije u suradnji s Rusijom u ovoj regiji mogu značajno izmijeniti odnos snaga. Kina bi s Rusijom mogla sudjelovati u izgradnji infrastrukturnih objekata koje bi kasnije mogla koristiti kineska mornarica i zrakoplovstvo, no Moskva i Peking još se nisu dogovorili osnovnim principima suradnje i uklapanje svojih interesa u ovoj regiji.
