U Hrvatskoj ne postoji ni zakonima ni pravilnicima propisana procedura o postupanju s osobnim predmetima pacijenata. Od zdravstvenih djelatnika očekuje se da se pažljivo odnose s osobnom imovinom osoba kojima pružaju pomoć, ali na to ih ništa ne obvezuje. Brzina i stres karakteristični za pružanje hitne pomoći, ponekad i nemar, rezultiraju i gubicima osobnih predmeta i medicinskih pomagala pacijenata, a kako nema propisanih procedura, za gubitke nitko ne odgovara niti se pacijentima nadoknađuje vrijednost izgubljenog. Nadoknada se, doduše, može zatražiti sudskim putem, ali to je u Hrvatskoj skup, dugotrajan i krajnje neizvjestan pothvat
U većini slučajeva, zaokupljeni prvenstveno spašavanjem života, djelatnici hitne pomoći vode računa i o osobnim predmetima pacijenata, ali to nije uvijek slučaj. U to se uvjerila i čitateljica tportala (podaci poznati redakciji), umirovljenica iz Zagreba koja je nakon intervencije hitne ostala bez djelomične zubne proteze i bluze. Tim za hitne intervencije spasio joj je život i na tome im je neizmjerno zahvalna, ali kao umirovljenici s uobičajeno niskim primanjima, donio joj je i nove zdravstvene i financijske brige. Jer, za izradu djelomične zubne proteze HZZO samo djelomično pokriva troškove, a ona je protezu, koju su djelatnici hitne nakon intervencije bacili, prije godinu i pol platila 12.000 kuna. Bila je to za 70-godišnju penzionerku životna investicija i nije očekivala da će uskoro, zbog nemara zdravstvenih djelatnika, ta investicija završiti na otpadu, a njoj donijeti neočekivane zdravstvene probleme i pad kvalitete života.
U Udruzi pacijenata, kaže predsjednik Mario Drlje, zabilježili su slične slučajeve gubitka zubnih proteza nakon intervencija hitne pomoći, a savjetuju da se ljudi jave Hrvatskoj komori dentalne medicine i od njih zatraže pomoć kako bi pri HZZO-u osigurali potpuno pokriće troškova za izradu nove kompletne ili djelomične zubne proteze, ali je procedura skupa, dugotrajna i s neizvjesnim ishodom. Naravno, mogu se javiti i HZZO-u.
Kontaktirali smo HZZO i upoznali ih sa slučajem, a oni su predložili pacijentici da se javi svojem izabranom doktoru dentalne medicine (stomatologu) te da se nakon obavljenih radova obrati područnom uredu HZZO-a sa zahtjevom za povrat troškova nastalih nabavom dentalnog pomagala. Na našu napomenu da nema garancije da će joj trošak biti nadoknađen, iako je bez proteze ostala u zdravstvenom sustavu, u HZZO-u su odgovorili da će provesti upravni postupak i provjeriti sve relevantne činjenice te riješiti zahtjev.
Ističu kako je na teret obveznog zdravstvenog osiguranja moguće ostvariti pravo na djelomičnu protezu (akrilatnu ili metalno lijevanu) i na dvije krunice po čeljusti na koje se veže ista proteza ili na totalnu zubnu protezu (akrilatnu ili metalno lijevanu) – ovisno o indikaciji, odnosno stanju u ustima.
'Ako osigurana osoba ima dopunsko zdravstveno osiguranje ne plaća sudjelovanje, ali bez obzira na isto, uvijek plaća cijenu metala utrošenog za krunice i metalno lijevanu protezu (cca 300,00 do 500,00 kuna – ovisno o utrošenom metalu). U konkretnom slučaju, ako gospođa nije u proteklih 5 godina izrađivala proteze na teret sredstava HZZO-a, ima pravo na djelomičnu ili totalnu akrilatnu protezu na teret obveznog zdravstvenog osiguranja', odgovorila nam je Sanja Baković iz HZZO-ove Službe za odnose s javnošću.
Zavod za hitnu medicinu: Propisa nema, ali...
Kroz ovaj slučaj spoznali smo da Hrvatska uopće nema propisanu proceduru postupanja djelatnika hitne pomoći prema osobnoj imovini pacijenata. Potvrdili su nam to i u Zavodu za hitnu medicinu. 'Postupanje po tom pitanju nije definirano nekim zakonskim propisom ili procedurom. Profesionalni i moralni pristup radu nalaže djelatnicima svake pa tako i hitne medicinske službe da poštuju osobnu imovinu pacijenata. Posebna pažnja vodi se o predmetima koji omogućavaju normalan život pacijenata, kao što je to slučaj sa zubnim protezama', kažu u Zavodu.
Priznaju da se može dogoditi da se prilikom predaje pacijenata u bolnicu osobni predmeti pacijenata zagube, ali uvjereni su kako se 'ti predmeti u pravilu ipak pronađu'.
'Prilikom predaje pacijenta u bolnicu djelatnici hitne medicinske službe sve osobne predmete pacijenta predaju u bolnicu zajedno s pacijentom. U takvim slučajevima ponekad postoji mogućnost da se osobni predmeti zametnu, ali u pravilu se ipak nađu u bolnici.'
Zubna proteza (ni bluza) gospođe koja nam se obratila za pomoć, a čiju su zubnu protezu 'zametnuli' djelatnici hitne, nije pronađena.
Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak ima iskustvo rada na hitnoj u bolnici u Čakovcu i kaže kako je u njihovoj zdravstvenoj ustanovi dana usmena uputa o postupanju s osobnom imovinom pacijenata, a on zagovara pisanu proceduru kako bi se zaštitili i djelatnici hitne, koji rade pod iznimnim stresom, i prava pacijenata.
'Istina je da nema nikakvih pisanih propisa o postupanju prema osobnoj imovini pacijenata i to nije dobro. Bilo bi i za zdravstvene djelatnike i za pacijente najbolje da se točno zna koja je procedura i tko za što odgovara. Ne znam kakva je situacija u drugim bolnicama, ali u bolnici u Čakovcu u kojoj sam radio imamo dobru praksu i na snazi je usmena uputa prema kojoj se radi zapisnik osobnih predmeta pacijenta i to u nazočnosti još jedne osobe te se taj zapisnik zajedno s imovinom pacijenta predaje bolnici. Tako osiguravamo da se ne gubi privatna imovina pacijenata prilikom prijema u bolnicu, ali opet sve ovisi o osobi koja vodi bolnicu umjesto da je sustavno problem riješen', ističe Topolnjak i dodaje kako oni, pri hitnoj intervenciji, u pravilu skidaju proteze kako bi se isključila mogućnost gubitka medicinskih pomagala.
'Usmene upute su dobre, ali neke ih bolnice daju, a neke ne jer ih ne moraju dati. Usmene upute ne rješavaju problem sustavno i bilo bi najbolje da se zakonom ili pravilnicima jasno propišu procedure postupanja prema privatnoj imovini i medicinskim pomagalima pacijenata unutar zdravstvenog sustava', naglasio je Topolnjak.
