Očekuje se da će izvješće ponuditi otvorenu i široku procjenu poteškoća s kojima se susreće NATO u daljnjoj prilagodbi i odlukama o tome kako se i s kojim novim izazovima nositi.

Riječ je o terorizmu, internetskoj sigurnosti, proturaketnom štitu te kako optimalno uskladiti želju za bližom vezom s Rusijom, uz još uvijek određenu dozu sumnji novih članica prema ambicijama Moskve.

Afganistan i dalje ostaje ključni izazov za NATO iako predstavlja veliku dilemu za saveznike koji se pitaju bi li Savez u budućnosti trebao više biti usmjeren na udaljene misije ili one bliže kući.

Tu su i odnosi s Rusijom te raketna obrana. Naime, nakon što se Savez uspio prilagoditi posthladnoratovskom razdoblju, primio je nove članove iz srednje i istočne Europe, od kojih mnogi imaju različite sigurnosne perspektive od onih tradicionalnih saveznika poput SAD-a i Velike Britanije.

Odnosi s Rusijom i antiraketni štit gotovo da dolaze u paketu, jer Savez preispituje mogućnosti povezivanja svojeg i ruskog sustava raketne obrane u političkom i vojnom smislu, između ostalog i zbog troškova.

U novoj strategiji NATO-a će kao članica sudjelovati i Hrvatska, koja je dosad, osobito što se tiče Afganistana, dobivala pohvale pa se sa zanimanjem iščekuje kakvi joj daljnji zadaci slijede.

Ipak, nakon predstavljanja izvješća prvo je na redu temeljna provjera i rasprava svih saveznika, a poslije ljeta slijedi priprema inicijalnog nacrta koji bi trebao biti dovršen u Lisabonu.