Azijski tigrasti komarac, ambrozija, mungosi... Nitko ih ne voli, a ipak su tu i prave štete. Najnovije procjene govore da strane invazivne vrste Europi uzrokuju značajne ekonomske štete, pored uočljivijih ekoloških i zdravstvenih. Na kontinentu ima 10 tisuća stranih vrsta, namjerno ili slučajno unesenih u okoliš, a njih 15 posto ima negativan ekološki i ekonomski utjecaj, pokazala su dva najnovija izvještaja Europske agencije za okoliš (EEA)
Troškovi suzbijanja, saniranja ekoloških, zdravstvenih i privrednih šteta i drugi troškovi koje uzrokuju strane invazivne vrste Europi godišnje odnese 12 milijardi eura, upozorava EEA. Za usporedbu, to iznosi dvije trećine godišnjeg hrvatskog proračuna ili gotovo jednako godišnjem iznosu alociranom u europskim fondovima za projekte u Hrvatskoj nakon pristupanja EU-u.
Strane vrste, namjerno su ili slučajno unesene u neki okoliš, a invazivne su ako se brzo šire i razmnožavaju na nekom području ugrožavajući druge vrste i kvalitetu okoliša. Imaju sposobnost brzog samostalnog razmnožavanja, uspješno se neovisno rasprostranjuju na novom terenu, a u tom okolišu fiziološki su odlično prilagođene.
Azijski tigrasti komarac u Hrvatskoj je prvi puta zabilježen 2004. godine nakon što je poharao cijeli Italiju i proširio se jugom Europe, da bi već krenuo prema sjeveru. Povezan je s dvadeset bolesti ljudi, uključujući groznicu zapadnog Nila jer je prijenosnik njezinog virusa. Biljne vrste poput ambrozije uzrokuju jake alergene reakcije kod ljudi, i to sada u gotovo cijeloj Hrvatskoj jer se ta biljka proširila s cijelog kontinentalnog teritorija i na dio obale. Amorfa, iako je neki vole jer je medonosna, u kratkom roku devastira travnjake i livade preuzimanjem u gustu šikaru pod kojom uspijeva tek nekoliko biljnih vrsta.
Strane invazivne vrste drugi su po redu razlog gubitka biološke raznolikosti, odmah nakon uništavanja staništa, koje uglavnom provodi čovjek. Od 395 europskih domaćih vrsta, na Crvenoj listi IUCN-a izlistanih kao kritično ugrožene, 110 ih je u opasnosti od izumiranja zbog stranih invazivnih vrsta.
EEA dodaje da je drugi utjecaj stranih invazivnih vrsta mijenjanje krajolika. Na primjer, crvena palmina pipa masovno uništava palme na Sredozemlju i tako mijenja gradske vizure i strukture gradskog zelenila.
'U mnogim područjima zagađenja, klimatske promjene i fragmentacija oslabljuju ekosustave. Invazije stranih vrsta su rastući pritisak na prirodni svijet, a obrnut proces je ekstremno kompliciran', rekla je Jacqueline McGlade, izvršna direktorica EEA.
Takav primjer u Hrvatskoj je raznolika trokutnjača, daljnji rođak dagnje iz Kaspijskog i Crnog mora, a kod nas pravi štete na Dunavu i Dravi gdje prekriva i začepljuje razne površine na elektranama ili komunalnim sustavima. Signalni rak, originalno iz Sjeverne Amerike , kod nas prenosi gljivične bolesti domaćim rakovima, a bodljobradi rak račju kugu. Mungosa smo namjerno donijeli 1910. godine da istrijebi zmije otrovnice na otoku Mljetu, ali kada je to napravio, okomio se na domaću perad i ptice i proširio na druge otoke
Državni zavod za zaštitu prirode pokrenuo je poseban projekt osvještavanja javnosti o ovoj problematici.
'U Hrvatskoj je, nažalost, previše primjera onih vrsta za čije je učinkovito uklanjanje prekasno, a time i gotovo nemoguće. Pritom možemo istaknuti školjkaša raznoliku trokutnjaču (Dreissenia polymorpha), tzv. račića ubojicu (Dikerogammarus villosus), harlekinsku bubamaru (Harmonia axyridis), kalifornijsku pastrvu (Oncorhynchus mykiss), signalnog raka (Pacifastacus leniusculus), biljke čivitnjaču (Amorpha fruticosa) i pajasen (Ailanthus altissima) i tako dalje', ističu u DZZP.
Zavod je pokrenuo web stranicu www.invazivnevrste.hr na kojoj je obrazac za dojavljivanje uočene strane invazivne vrste. U sprečavanju šteta najbolja je prevencija, odnosno neunošenje stranih invazivnih vrsta u domaći okoliš, ali kad se jednom proširi, mora se suzbijati mehaničkim, kemijskim ili biološkim metodama, što je vrlo skupo.
Izvještaji Europske agencije za okoliš mogu se preuzeti na njezinim web stranicama
