Europska unija stavila je strateški ulog u rezerve litija u Srbiji kako bi podržala svoj ambiciozni plan potpunog prelaska na električna vozila. No, umjesto očekivanog napretka, suočila se s 'prljavom politikom' i otporom okoline toliko ozbiljnim da 'truje odnose Srbije s Bruxellesom i potkopava njezine aspiracije za članstvo u EU, piše Politico
Procjene govore da nalazište litija u Jadru sadrži dovoljno ovog metala za opskrbu milijun električnih vozila godišnje, što bi zadovoljilo do 25 posto europske potražnje. Nalazište je sada u središtu napora EU-a da osigura ključne sirovine potrebne za prijelaz s fosilnih goriva. Nije ni čudo što je rudarski projekt, koji razvija svjetski div Rio Tinto, predložen za potporu kroz Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA), čiji je cilj smanjiti ovisnost EU o Kini za važne sirovine.
No, žestoki otpor građana Srbije, koji su zabrinuti za zaštitu okoliša i optužuju političke lidere za korupciju i nepotizam, ozbiljno prijeti daljnjim slabljenjem podrške članstvu u EU, koja je ionako niska - oko 40 posto.
Podrži li Europska unija projekt Jadar pokazalo bi to da su joj ekonomski interesi ispred temeljnih vrijednosti Unije, što bi 'imalo dramatične posljedice za Srbiju i regiju', kaže Aleksandar Matković, istraživač iz Beograda i organizator prosvjeda protiv rudnika.
Prosvjedi protiv rudnika dio su šireg vala protuvladinih prosvjeda u Srbiji, a napetosti su dodatno porasle nakon što su u dokumentarnom filmu, kojeg je radio jedan simpatizer Rio Tinta, protivnici projekta nazvani 'ruskim agentima'. Takve tvrdnje ponovljene su i u Wall Street Journalu, a aktivisti su dodatno optuženi da rade za EU i Kinu.
'Ne možemo biti agenti triju različitih velesila', rekao je Matković.
Europski povjerenik za industriju Stéphane Sejourne 25. ožujka predstavio je 47 strateških projekata sirovina u okviru CRMA-e, ali među njima nije bilo projekata izvan EU-a — što je potaknulo nagađanja da je razlog kontroverza oko rudnika Jadar. Komisija nije željela komentirati je li spor oko Jadra utjecao na odgodu odluke, ali je naglasila da šire partnerstvo sa Srbijom u području sirovina 'ni na koji način ne mijenja pristup EU-a temeljnim načelima procesa proširenja'.
Glasnogovornik Komisije dodao je da partnerstvo može 'donijeti ulaganja u sirovine, baterije i e-mobilnost, potaknuti gospodarski razvoj, zelenu i digitalnu tranziciju te stvoriti nova radna mjesta'.
Ubrzo nakon što je Séjourné najavio projekte koje podupire EU, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom na večeri u Bruxellesu — i dobio bukvicu zbog srbijanskog demokratskog nazdadovanja. Čelnici EU-a izrazili su nezadovoljstvo Vučićevim postupanjem sa studentskim nemirima i širim prosvjedima protiv njegove vladavine koji traju više od četiri mjeseca. Vučić je, sa svoje strane, optužio prosvjednike da ih financira Zapad — pribjegavajući zajedničkom izrazu i u srpskoj politici i u kontroverzi oko projekta Jadar: okrivljujući vanjsko uplitanje.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen napisala je na društvenim mrežama da 'Srbija mora provesti reforme EU, posebno u pogledu slobode medija, borbe protiv korupcije i izborne reforme'.
Sada se pozornost usmjerava na to hoće li rudnik Jadar biti uvršten na sljedeći popis strateških projekata CRMA-e. Sejourne je istaknuo da će 'uskoro predstaviti dodatne projekte', napominjući da oni izvan EU 'neće nestati s karte'.
Kad bi Jadar dobio potporu EU-a, imao bi veće šanse za financiranje, ali i dalje ne bi imao iste privilegije kao projekti unutar EU-a, poput ubrzanih dozvola i izravne financijske pomoći.
Zastupnica Hildegard Bentele iz njemačkog CDU-a smatra da je Jadar 'ključan za Srbiju, ključan za EU i ključan za cijeli automobilski sektor'.
Za mnoge u Srbiji projekt Jadar sada simbolizira da podršku Unije rudarskom moćniku nauštrb javnog interesa, stavljajući industrijske potrebe Njemačke i utrku za smanjenjem jaza s Kinom ispred zaštite okoliša, piše Politico. Nepovjerenje građana prema vlastima raste, a mnogi smatraju da će profitirati samo političari. Inače, Srbija je na najgorem mjestu na Balkanu prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala.
Podrijetlo priče
Geolozi Rio Tinta 2004. godine, istražujući dolinu Jadra, otkrili su visokokvalitetno ležište spoja bora i litija, koje su nazvali 'jadarit'. U 2021. Rio Tinto je najavio da će započeti s provedbom projekta, s ulaganjem od preko dvije milijarde eura.
Ova objava izazvala je masovne prosvjede, prisilivši vladu da obustavi projekt Jadar. Tadašnja premijerka Ana Brnabić proglasila je to 'apsolutnim krajem' planova Rio Tinta u Srbiji.
No, u srpnju 2024. Ustavni sud Srbije dopustio je nastavak projekta. Samo tjedan dana kasnije njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič otputovali su u Beograd kako bi potpisali strateško partnerstvo Srbije i EU u području održivih sirovina, proizvodnje baterija i električnih vozila.
Šefčovič, sada europski povjerenik za trgovinu, opisao je projekt kao 'dokaz naše zajedničke predanosti zelenoj tranziciji'. Scholz je to nazvao 'pravim europskim projektom', ističući: 'Prije svega, trebamo ove baterije.'
Zašto je Jadar tako kontroverzan?
Unatoč pokušajima Rio Tinta da transparentno komunicira o projektu i ublaži zabrinutost za okoliš, protivljenje otvaranju rudnika i dalje je snažno.
'U plodnoj dolini, s izvorima pitke vode, podzemnim vodama, u dolini koja hrani ljude i gdje su generacije poljoprivrednika obrađivale zemlju sedam-osam generacija, apsolutno nema mjesta za rudarenje litija', poručuje Bojana Novaković, čelnica ekološke organizacije Marš sa Drine.
Zeleni aktivisti upozoravaju da bi eksploatacija litija, ako se pravilno ne rudari, mogla kontaminirati rezerve podzemnih voda i obradive površine o kojima ovisi stanovništvo doline Jadra, koje je čine uglavnom poljoprivrednici.
Nebojša Petković iz udruge Ne damo Jadar, koji za sebe kaže da je proeuropski orijentiran, smatra da EU nije istinski zainteresirana za članstvo Srbije. Optužuje Bruxelles da gleda samo svoje interese: 'Žele nas pretvoriti u svoju bazu resursa i smetlište Europe', rekao je, nazvavši rudnik strateškim projektom za 'uništenje Srbije'.
Rio Tinto tvrdi da rudnik Jadro neće predstavljati jednake ekološke rizike kao neki drugi rudnici, jer će koristiti metodu skladištenja suhog otpada, a ne tekućeg. Direktor projekta Jadar Chad Bluett kaže: 'Naš je otpad čvrst poput cigle. Ne može plutati, ne može se srušiti.'
Iako Rio Tinto planira koristiti suhu jalovinu (umjesto odlaganja tekućeg otpada), stručnjaci upozoravaju da ni suhi otpad nije imun na probleme, navodi Politico.
Diego Marin iz Europske mreže za zaštitu okoliša (EEB) upozorava da je dolina Jadra sklona poplavama,a tako je bilo i 2014. kada su poplave u Srbiji ubile 57 ljudi i izazvale ispuštanje teških metala iz obližnjih rudnika. Marin ističe da iako je suha jalovina 'definitivno bolja praksa', još uvijek 'nije bez rizika za okoliš', uključujući emisije prašine i potencijalno zagađenje teškim metalima.
Prema izvješću Instituta za obnovljive izvore i okoliš (RERI) iz Beograda, trenutna dokumentacija o procjeni utjecaja na okoliš koju je dostavio Rio Tinto ne uključuje pravilno zbrinjavanje rudničkog otpada – bavi se samo podzemnim rudnikom.
'Utjecaj otpada nije adekvatno procijenjen, niti su predložene odgovarajuće mjere za sprječavanje, otklanjanje ili ublažavanje značajnih štetnih učinaka na okoliš', rekao je direktor programa RERI Mirko Popović.
Jedna od predloženih mjera zaštite je angažiranje neovisnog revizora, poput Inicijative za odgovorno rudarenje (IRMA). Rio Tinto je izrazio spremnost dopustiti IRMA-i izradu vanjskog izvješća o projektu Jadar, ali direktorica IRMA-e Amy Boulanger rekla je za Politico da je teško procijeniti rudnik koji još ne postoji.
Također, prema njezinim riječima, odnos između Rio Tinta i lokalnog stanovništva možda je već nepovratno narušen. 'Vrlo je teško ponovno zadobiti povjerenje nakon što je izgubljeno', naglasila je Boulanger.
Njemački interes
U samom srcu europskih nastojanja da se natječe s Kinom u sektoru električnih vozila sudbina je njemačke automobilske industrije, koja ima snažan utjecaj na stavove Berlina — a time i na prioritete politike EU-a.
Problem je u tome što Kina već drži monopol nad opskrbnim lancem ključnih sirovina i proizvodnjom baterija, što njezinim proizvođačima omogućuje jeftinu proizvodnju baterija u velikim količinama. Švedski Northvolt nekoć se smatrao najvećom nadom Europe, no njegov je pad njemačku automobilsku industriju učinio još ovisnijom o kineskim dobavljačima.
Situacija s njemačkim proizvođačima automobila podsjeća na njihov rani ulazak na kinesko tržište 1980-ih, kada su se morali upuštati u zajednička ulaganja i dijeliti tehnologiju s kineskim tvrtkama. Za Mercedes-Benz, BMW i Volkswagen, kinesko tržište je danas najprofitabilnije tržište za podršku njihovim skupim tvornicama i radnoj snazi u Europi.
Europska udruga proizvođača automobila (ACEA) kaže da nedostatak domaće eksploatacije sirovina u Europi 'čini domaću industriju ovisnom o drugim zemljama i vanjskim čimbenicima za opskrbu... ključno je da Europska unija podupire razvoj europskog lanca za baterije.'
Međutim, osiguravanje sirovina samo je jedan dio slagalice. Njemački proizvođači automobila zaostaju za kineskim konkurentima u pogledu tehnologije i troškova, što ugrožava njihov tržišni udio i profit u Kini. Pritisak se osjeća i kod kuće: Audi je u ožujku najavio da će ukinuti 7500 radnih mjesta do 2029. u sklopu plana Volkswagen grupe za smanjenje troškova i olakšanje prijelaza na električna vozila.
Iako projekti poput Jadra nisu presudni za uspjeh europskih proizvođača automobila, oni su test sposobnosti EU-a da se oslobodi kineske dominacije u sklopu svoje strategije ekonomskog razdvajanja.
'Za Srbiju, dugogodišnjeg kandidata za članstvo u EU, ovaj sporazum predstavlja priliku za približavanje Europi i ubrzanje pristupnih pregovora', rekao je glasnogovornik Udruženja njemačke automobilske industrije (VDA).
Skandal s dokumentarcem
U veljači se u polemiku uključio i Europski parlament organizirajući projekciju dokumentarnog filma 'Ne u mojoj zemlji', u kojem se tvrdi da su lokalni otpori i nacionalni prosvjedi protiv rudarenja litija u Srbiji rezultat neznanja ili ruske dezinformacije, piše Politico.
Nakon projekcije u Bruxellesu, zbog koje je prosvjedovalo 100 osoba, uslijedila je debata u kojoj su sudjelovali zastupnik Bentele, organizator prosvjeda Matković te predstavnik Rio Tinta za Srbiju Marijanti Babić. Film koji je režirao Peter Thom Jones, direktor Instituta za održive metale i minerale KU Leuven, kritizirali su protivnici rudnika zbog, kako kažu, promicanja projekta i isključivanja kritičara.
Jones je odbacio te optužbe, tvrdeći da su sami protivnici projekta odbili sudjelovati u raspravi: 'To je vrlo svjesna strategija protivnika — ne sudjelovati, izbjegavati rasprave', rekao je za Politico.
U Belgiji akademici, istraživači i studenti poslali su otvoreno pismo organizatorima festivala Docville u Luevenu, tražeći da otkažu projekciju filma, za koji su rekli da 'promiče državnu propagandu i korporativne interese Rio Tinta'. Zbog straha od prosvjeda otkazana je projekcija na festivalu Docville.
Istraživač Nick Folker iz organizacije MiningWatch Portugal istaknuo je da institut KU Leuven 'ima nekoliko bilateralnih sporazuma s rudarskim i litijevim tvrtkama, uključujući Rio Tinto'. U odgovoru Politicu, KU Leuven i Jones zanijekali su suradnju s Rio Tintom ili primanje sredstava za snimanje filma, tvrdeći da je projekt 'u potpunosti financiralo sveučilište' i da 'nijedna vanjska tvrtka nije imala utjecaja na njegov sadržaj'. Rio Tinto je za Politico odbio komentirati film.
Budućnost Srbije
Borba oko rudnika Jadar nije samo pitanje litija — već i pitanje tko ima pravo definirati budućnost Srbije. Za mnoge građane, predstojeće odobrenje projekta Rio Tinta od strane EU-a čini se kao suučesništvo u sustavu u kojem profit ima prednost nad interesima građana, a briga za okoliš se zanemaruje radi geopolitičkih ciljeva. Srbija, koja pokušava balansirati između velikih sila, suočava se s napetostima kako unutar zemlje, tako i u odnosima s vanjskim akterima.
EU sada vrši sve veći pritisak na Beograd da se jasnije uskladi s europskim interesima. Sve su glasnija upozorenja o 'resursnom klijentelizmu' — gdje se državni i korporativni interesi isprepliću, a javnost je isključena iz procesa donošenja odluka.
'Iskreno smatram da je političko samoubojstvo davati bilo kakvu podršku ovom projektu - bilo kojoj političkoj frakciji, kako u Srbiji, tako i u Europi. Nikada nisam vidjela projekt koji izaziva toliki otpor', rekla je Bojana Novaković.
Ambicije Srbije za članstvom u EU sada vise o koncu, dok EU istovremeno gura svoje planove za osiguranje sirovina. Bez obzira na to hoće li Srbija postati rudarska kolonija ili ne, zemlju čeka još veći kaos usred trenutne nestabilnosti.