Da bi ovaj vic dijelom mogao postati stvarnost, može se naslutiti iz vijesti koju su priej dva dana objavili vodeći svjetski mediji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i bivši američki predsjednik Donald Trump postigli su preliminarni dogovor o zajedničkom iskorištavanju ukrajinskih mineralnih resursa, uključujući rijetke minerale te naftu i plin. Očekuje se da će Zelenski u petak posjetiti Washington da bi službeno potpisao sporazum.

Prema uvjetima dogovora, Ukrajina će usmjeriti 50 posto prihoda od buduće eksploatacije svojih prirodnih resursa u fond koji će osnovati sa SAD-om, a on će ulagati u projekte unutar Ukrajine, ali neće obuhvaćati postojeće resurse koji već donose prihod ukrajinskoj vladi.

Premda je SAD prvotno tražio 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od ukrajinskih resursa, od toga se naknadno odustalo. No, kako je izvijestio Wall Street Journal, sporazum ne uključuje ni dugoročne sigurnosne garancije koje je Kijev tražio, kao ni nastavak slanja oružja, ali se navodi da SAD želi da Ukrajina bude 'slobodna, suverena i sigurna'. Što će biti s okupiranim teritorijem, još će se vidjeti. Ukrajinci se nadaju da vic s početka teksta neće postati stvarnost. No osim njih, pitat će se nešto o tome i Ruse.

Ukrajinski resursi kao ključ rješenja sukoba

Značajne rezerve minerala, poput litija i titana, bez kojih je suvremena industrija nezamisliva, postale su ključni faktor u rješavanju najvećeg europskog sukoba od Drugoga svjetskog rata. Ukrajinska nalazišta igraju presudnu ulogu ne samo u suverenosti zemlje, već i u širem kontekstu europske energetske sigurnosti i globalne tehnološke utrke između SAD-a i Kine.

Stručnjaci upozoravaju da je kontrola nad ovim resursima 'presudan, ali često podcijenjen faktor u oblikovanju sukoba te će gotovo sigurno utjecati na njegov ishod', napisali su Robert Muggah s Princetona i Rafal Rohozinski iz kanadskog Centra za inovacije u upravljanju.

Što sve posjeduje Ukrajina?

Ukrajina ima značajne rezerve rijetkih zemnih elemenata, ključnih za visokotehnološku primjenu, obnovljive izvore energije i obrambene sustave. Prema ukrajinskim podacima, posjeduju nalazišta 22 od 34 minerala koje Europska unija smatra kritičnima, uključujući lantan, cerij, neodimij, erbij i itrij.

Velik dio ovih nalazišta još nije iskorišten, a značajan postotak nalazi se na područjima koja su trenutno pod ruskom okupacijom. Procjene govore da se oko 50 posto kritičnih mineralnih resursa Ukrajine nalazi na teritoriju koji kontrolira Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice gospodarstva Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutno su izvan njihove kontrole.

Državna geološka služba Ukrajine izvijestila je da zemlja posjeduje jedne od najvećih potvrđenih rezervi litija u Europi, procijenjenih na 500.000 metričkih tona. Također, ukrajinske rezerve grafita čine oko 20 posto globalnih zaliha.

Peking kontrolira cijeli opskrbni lanac

Unatoč svom nazivu, rijetki zemni minerali nisu uistinu rijetki, ali se rijetko nalaze u visoko koncentriranim ležištima, što otežava njihovu eksploataciju i preradu. Kina drži 44 milijuna metričkih tona rijetkih zemnih minerala te ostaje globalni lider u njihovoj proizvodnji. Prema podacima američkog Geološkog zavoda (USGS), najveća nalazišta smještena su u sjevernoj i južnoj Africi te duž zapadne obale Južne Amerike. Čile pak posjeduje značajna nalazišta litija, što ga čini važnim igračem u industriji baterija.

Američki i europski stratezi sve su svjesniji činjenice da Peking kontrolira cijeli opskrbni lanac – od rudnika do tržišta. Upravo zbog te kineske dominacije SAD i saveznici traže alternativne izvore. Trump je već ranije pokazao interes za Grenland, ne samo zbog nafte i plina, već i zbog bogatih zaliha rijetkih metala ključnih za industriju visoke tehnologije.

Nedavna otkrića u Europi, poput nalazišta u kompleksu Fen u Norveškoj i Kiruni u Švedskoj, mogla bi smanjiti ovisnost Europe o uvozu iz Kine te promijeniti dinamiku globalne utrke za kritičnim sirovinama.