Od 177 prijavljenih lista za nadolazeće prijevremene parlamentarne izbore, čak njih 54 nije poštivalo zakonsku odredbu o 40 posto podzastupljenog spola koji se mora naći na njima. Tih 40 posto žena na svojim listama nisu ispunili ni SDP ni HDZ, a hoće li ih zbog toga dočekati kazna, tek treba vidjeti
HDZ-ova koalicija, može se zaključiti iz pregleda izbornih lista, tzv. žensku kvotu poštivala je samo u dvije izborne jedinice - prvoj i trećoj - međutim i tamo gdje je bilo minimalno 40 posto žena na listi, one su bile pozicionirane na dnu.
S druge strane, Narodna koalicija koju predvodi SDP po broju jedinica mrvicu je bolja, no ni ona nije ispunila zakonsku normu. Dovoljan broj žena na listama, odnosno minimalno 40 posto, poštivali su samo u trećoj, četvrtoj, petoj i osmoj izbornoj jedinici, iako tvrde da sveukupno na listama u svih 10 izbornih jedinica imaju 40 posto. Most je u svih 11 izbornih jedinica poštovao kvotu te u svakoj od njih ima točno šest žena na listi.
Za HDZ i ovo minimalno ispunjenje zakonske norme čini pomak s obzirom da na prošlim izborima HDZ-ova koalicija nije ispunila kvotu ni u jednoj izbornoj jedinici. Koalicija Hrvatska raste, kojoj je na čelu bio SDP, na prošlim izborima minimalno je 40 posto žena imala na listama u pet izbornih jedinica.
S obzirom na to da dobar dio stranaka na svojim listama nije poštivao kvotu podzastupljenog spola, Državno izborno povjerenstvo bi ovih dana o tim povredama zakona trebalo izvijestiti DORH.
Naime, ispunjavanje odredbe o minimalno 40 posto podzastupljenog spola na listama propisano je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, ali i Zakonom o ravnopravnosti spolova. Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, propisano je da su prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Sabor predlagatelji lista dužni poštovati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama. Lista za izbor zastupnika mora imati najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.
Slično je propisano i u Zakonu o ravnopravnosti spolova, pri čemu se navodi i prekršajna odredba, prema kojoj bi za nepoštivanje 'ženske kvote' kazna po listi iznosila 50.000 kuna. Međutim, isti zakon propisuje da se postupno povećanje podzastupljenog spola do 40 posto mora postići najkasnije do trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu zakona, što je bilo 2008. godine. Kako su nakon toga prvi redovni izbori bili 2011., a drugi 2015., treći redovni izbori trebali su biti oni 2019., s obzirom na to da su nadolazeći izbori izvanredni.
Dok pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić inzistira da se kazne počnu primjenjivati već od ovih izbora, pravo je pitanje što će zapravo napraviti DORH.
Oni su se ovim pitanjem bavili već i nakon lanjskih izbora, no tada su zaključili da nema zakonske osnove za pokretanje prekršajnih postupaka protiv onih koji nisu imali 40 posto podzastupljenog spola na svojim listama. S obzirom na to da je Ustavni sud i prije tadašnjih izbora ukinuo odredbu prema kojoj lista koja nema 40 posto ne bi bila pravovaljana, DORH je zaključio da je barem, u smislu tog zakona, Ustavni sud dokinuo sankcije. Što se pak tiče prekršajnih sankcija propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova, DORH je zaključio da se one primjenjuju tek od trećeg ciklusa redovnih izbora.
No takvo tumačenje DORH-a nije se svidjelo Ustavnom sudu te je prozvao DORH za selektivno i pogrešno tumačenje odluke Ustavnog suda iz rujna 2015. o izbornom zakonu.
'DORH se pogrešno pozvao na odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje propisuju obvezu da zastupljenost podzastupljenog spola mora dosegnuti razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske 'najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora' (to jest najkasnije na redovitim izborima za deveti saziv Hrvatskog sabora). Međutim, taj propis nema nikakve veze s posebnom obvezom iz izbornog zakona, prema kojoj je na kandidacijskim listama za izbor zastupnika u osmi saziv Hrvatskog sabora moralo biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, jer nepoštovanje te posebne mjere podliježe prekršajnoj sankciji iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova', poručili su tada iz Ustavnog suda.
No to nije smelo DORH, čiji je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan poručio Ustavnom sudu da ostaje pri svom tumačenju, a da će sam sud zbog 'narušavanja Ustavom zajamčene samostalnosti državnog odvjetništva kao neovisnog pravosudnog tijela' prijaviti Saboru i Vladi.
Koliko bi ženska kvota mogla koštati HDZ i SDP?