Takva metoda još uvijek ne postoji, međutim, prema studiji predstavljenoj u novom broju časopisa Nature Neuroscience, znanstvenici su razvili tehniku kojom mogu reducirati određena traumatična sjećanja koja kod bolesnika uzrokuju depresiju.

'Ovo je slučaj u kojem bih rekao da je znanost nadišla umjetnost', rekao je neuroznanstvenik Karim Nader s McGill Universityja u Montrealu koji nije bio uključen u istraživanje.

Tehnika zapravo i nije novost iako njezina primjena jest. Naime riječ je o tzv. elektroškovima odnosno o elektrokonvulzivnoj terapiji (ECT). Mada je svojevremeno stekla lošu reputaciju, ona se i danas, u kombinaciji s anesteticima i lijekovima za opuštanje mišića, još uvijek koristi kao krajnje rješenje za teške depresije.

Marijn Kroes, neuroznanstvenik s Radboud University Nijmegen u Nizozemskoj i njegovi suradnici otkrili su da strateškim tajmingom elektrošokova mogu naciljati i oslabjeti neugodna sjećanja pacijenata. Nova strategija temelji se na tzv. rekonsolidaciji pamćenja prema kojoj se sjećanja izvlače iz mentalnih skladišta svaki puta kada ih prizivamo i prepisujemo u moždanim krugovima. Rezultati studija na životinjama i ljudima pokazali su da su tijekom rekonsolidacije pamćenja podložna promjenama, pa čak i brisanju.

Nizozemski je tim svoju ideju testirao na 42 pacijenta kojima je ECT ionako bio prepisan zbog teške kliničke depresije. U svojem istraživanju znanstvenici su dobrovoljcima pokazali dva uznemirujuća slajda – prvi je prikazivao prometnu nesreću, a drugi tjelesni napad.

U drugoj fazi tim je sudionicima prikazao samo jedan od slajdova i tako ih naveo da se prisjete samo jednog traumatičnog sjećanja. Odmah nakon toga, u fazi kada je sjećanje postalo najranjivije, pacijentima su dali elektrošok. Nakon šokova znanstvenici su konačno testirali pamćenje pacijenata u dva navrata – prvi put već nakon 90 minuta te drugi put dan kasnije. Zanimljivo je da su sjećanja na oba traumatična doživljaja nakon 90 minuta bila podjednako živa. No dan kasnije ispitanici su se puno slabije sjećali epizoda koje su bile podvrgnute brisanju. To pokazuje da je terapija blokirala proces rekonsolidacije koji je ovisan o vremenu.

'Ovo je vrlo jak dokaz da pamćenja u ljudskom mozgu prolaze kroz rekonsolidaciju te da postoji otvoreni prozor za liječenje ružnih sjećanja', rekla je Daniela Schiller, neuroznanstvenica iz Mount Sinai Hospital u New Yorku.

Schiller ističe da je potrebno provesti još dodatnih studija koje bi trebale odgovoriti na pitanje je li na sličan način moguće brisati i složenija pamćenja te sjećanja starijih ljudi. No, ako se tehnika potvrdi, mogla bi biti vrlo korisna za liječenje PTSP-a, ovisnosti i opsesivno-kompulsivnog poremećaja.