ZAGREB - Znači li to da će harač pasti na Ustavnom sudu? Moguće, iako su mnogi pravnici uvjereni da će Ustavni sud i ovaj put ostati na strani aktualne vlasti. Mišljenja profesora ni u kojem slučaju ne obvezuju Ustavni sud, koji ih nije previše uzimao u obzir ni kada je donosio odluku o Slavici Banić, kada je zatražio stavove niza profesora, dok se ovaj put ograničio na dvoje. U pripremi odluke o kojoj će brujati zemlja prvi korak održat će se u petak, za kada je Ustavni sud sazvao tzv. savjetodavni sastanak, piše Večernji list.

Tada ćemo moći čuti predstavnike Vlade, koja je krizni porez kreirala, Ureda predsjednika Mesića, koji je prvi podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, te udruga. Svi će odgovarati na pitanja sudaca, a ondje će zacijelo biti i predstavnici sindikata poljoprivrede, koji su jučer uručili 15.999 prijedloga za ukidanje harača! Time je broj osoba koje su podnijele prijedlog za ocjenu ustavnosti kako bi imali izgleda za povrat plaćenog kriznog poreza narastao na 50 tisuća, što je tri do četiri posto svih zaposlenika. Kakvi su izgledi da harač padne na Ustavnom sudu? Dva su argumenta u prilog opstanku poreza.

Prvo, ekonomska pitanja i prava rijetko su tema na sudovima koji se bave ljudskim pravima, Ustavnom i Europskom sudu za ljudska prava, jer pravo na rad ili na pristojan život ne može biti zajamčeno. Drugo, u stručnoj javnosti mnogi tvrde da Ustavni sud ni ovaj put neće ići protiv aktualne vlasti te čak padaju i oklade da će i krizni porez opstati.

Međutim, čini se da harač ipak pada, barem kad ga ocjenjuju pravnici izvan Ustavnog suda. Naime, Vlada je predložila tako aljkav zakon da, primjerice, teško može proći test članka 51. Ustava koji traži da 'svatko sudjeluje u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima'. Na to je upozorila profesorica Barbara Jelčić, koja tvrdi da je protuustavno to što svatko plaća jednak porez na plaću, bez obzira na to je li samac ili ima nezaposlenu suprugu i petero djece.

To, tvrdi B. Jelčić, izravno krši odredbu Ustava koja kaže da se 'porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti'. Teško može biti u skladu s Ustavom porez koji svakomu uzima jednako, ne uzimajući uopće u obzir koliko tko osoba uzdržava. Isto je i mišljenje prof. Lončarić-Horvat koja kaže da porez nije pravedan jer svatko ne plaća u skladu sa svojim mogućnostima, kako to nalaže Ustav.

Ustavni sud zatražio je i od 47 zemalja, članica Vijeća Europe, podatke o mjerama koje su primijenili u krizi te o mjerama koje su dovele do smanjenja plaća. Odgovori bi trebali stići do kraja listopada pa će tako odluka Ustavnog suda zaista moći biti utemeljena na nevjerojatno širokoj praksi u kriznim vremenima.