Izravan povod bio je sastav same liste, no razlozi su ipak nešto dublji.

Dvoje vrlo eksponiranih i rječitih saborskih zastupnika u kratko vrijeme proglašeno je zaštitnim licima te stranke - premda Marija Selak Raspudić formalno nije bila njezina članica - i bili su neka vrsta nadograđenog 'Mosta 2.0'.

Bračni par Raspudić na izborima prije četiri godine je, naime, po općem dojmu donio presudno osvježenje imidža Mosta, a tu stranku se postupno već počelo doživljavati kao 'sektu iz doline Neretve plus Miro Bulj', pa je ipak zadržala respektabilan utjecaj u Saboru i izbjegla postupno odumiranje.

A Raspudići su postali njezine glavne zvijezde - toliko da su, kako govore indiskrecije iz Mosta, ugrozili dominaciju tamošnjih starih struktura.

Frakcije u Mostu

'Ja kandidat za premijera? Mislim da ima boljih kandidata od mene - od Bože Petrova i Marije Selak Raspudić do Nina Raspudića', kazao je Nikola Grmoja ne tako davno, u siječnju prošle godine. Što se promijenilo?

Između ostalog, upravo unutarnji odnosi u Mostu: kako je tportal zabilježio prije mjesec dana, predsjedniku Boži Petrovu uskoro istječe drugi mandat i više se nema pravo kandidirati, no svejedno želi zadržati određeni utjecaj - navodno preko političkog tajnika Ante Kujundžića, a koji je s njime ušao u Sabor u 10. izbornoj jedinici.

A druge dvije zainteresirane struje navodno su predvodili upravo Nino Raspudić s jedne i Marin Miletić s druge strane. Miletić je dva dana prije izbora prozvao Selak Raspudić zbog izjave da je pobačaj pravo žene, ona je zatim odbila nositi listu za europske izbore na kojoj će se naći i on, pa je tu navodno puklo.

Ali su, kako je objasnila Selak Raspudić, i ranije postojale razlike koje nisu uspjeli prevladati.

Urbani intelektualac i ponosni Hercegovac

Nino Raspudić i Marija Selak objavili su svoju romansu upravo u trenutku ulaska u politiku, uskoro su se vjenčali i dobili jedno, pa drugo dijete, stoga su vrlo brzo postali neka vrsta političkih celebrityja. Oboje su prethodno bili javne osobe pa je postojala i podloga za to: radili su kao suradnici i docenti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a javno nastupali u tada gledanoj političko-filozofskoj emisiji 'Peti dan' HRT-a.

Raspudić je stasiti Mostarac iz građanske obitelji - majka mu je arhitektica, a otac profesor matematike - i kao izbjeglica maturirao je u talijanskom Trevisu, potom diplomirao filozofiju, talijanski jezik i književnost te magistrirao i doktorirao u Zagrebu. Godinama je uživao imidž simpatičnog razbijača predrasuda o Hercegovcima, čak se bilježi jedan njegov tekst u Feral Tribuneu. Prije veze s Marijom Selak bio je u braku, iz kojeg ima kćer.

'U puno stvari, mentalitetski najprije, nama je bliži naš Srbin ili Musliman iz istočne Hercegovine, nego Hrvat iz Čakovca ili Bosne. Šteta bi bila da se taj regionalni identitet ne obnovi. Nacionalno se pitanje rješava svojim putem, ali ne smijemo izgubiti taj osjećaj regionalne pripadnosti', rekao je u tako intervjuu prije desetak godina.

Još ranije inicirao je podizanje spomenika Bruceu Leeju u Mostaru s udrugom Urbani pokret i Veselinom Gatalom, srpskim književnikom koji je kasnije bizarno lutao između bosanskog SDP-a, potom Dodikovog SNSD-a, da bi se u posljednje vrijeme, barem koliko se može razabrati, tijesno zbližio s HSS-om BiH.

Svoju konzervativnu transformaciju tako je postupno proživljavao i sam Raspudić i to je bilo vidljivo kroz vrlo čitanu tjednu kolumnu u Večernjem listu, potom nastupe u spomenutoj emisiji 'Peti dan', a zaključio ju je u Mostu te plastično opisao lani u emisiji 'Nedjeljom u 2'.

'Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu našao se u tragičnoj situaciji. Narod čiju je golemu većinu organizirao HSS, što je de facto vodilo prema hrvatskoj državi, našao se u poziciji da na krilima stranih sila Komunistička partija i ustaški pokret postanu gospodari na polju. I sad bismo se, 80 godina nakon toga, morali deklarirati jesmo li ustaše ili komunisti', rekao je Raspudić.

Tom prilikom je odbjeglog i osuđenog kriminalca Zdravka Mamića opisao kao 'nerealiziranog umjetnika koji je završio u lavljem svijetu'.

Ni lijevo, ni desno

Marija Selak Raspudić je Zagrepčanka s korijenima iz vrgoračkog kraja, a nakon diplome imala je angažmane na više televizija, nakon čega je započela akademsku karijeru na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profilirala se kao feministkinja koja u isto vrijeme odbija javno zauzeti lijeve pozicije, pa je tako za Istanbulsku konvenciju kazala da 'nije nužna za konsenzus o borbi protiv nasilja nad ženama'.

Odbila je prozivke da je desničarka.

'Meni je potpuno svejedno, ja se nikad nisam javno legitimirala kao desničarka niti sam se, a možda je to veći problem, legitimirala kao ljevičarka, jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti, što je ono od čega bi svako misleće biće trebalo bježati. Drugi je problem to što kad vi kažete desničarka, netko drugi najčešće misli dvije stvari - prva je psovka, a druga je pokušaj moje eliminacije iz javnog diskursa. Time se zapravo želi reći da sve što govorim ne vrijedi ništa', rekla je prije pet godina, također u emisiji 'Nedjeljom u 2'.

Dvoje Raspudića u Saboru i izvan njega u protekle četiri godine bilo je vrlo aktivno; pamti se njihov angažman u osporavanju odluka Stožera u doba koronavirusa, jaki istupi protiv ilegalnih migracija i posebno žestoka kritika HDZ-a i korupcijskih afera. Njih, a osobito Raspudića, smatralo se i bliskima Zoranu Milanoviću i upravo iz tog kruga svojevremeno je lansirana ideja o 'antikorupcijskoj vlasti koja će srušiti HDZ tako što će istovremeno proglasiti ideološki moratorij'.

'Viši sam od Andreja Plenkovića, u boljoj formi, obrazovaniji, elokventniji, a ako ćemo mjeriti IQ, i na to sam spreman', rekao je ovaj jednom prilikom. Spekulacije su i supruga i suprugu s vremena na vrijeme smještale na različite pozicije, uključujući predsjedničku i premijersku.

Za sada je izvjesno samo da će nastaviti svoje aktivnosti u Saboru kao nezavisni zastupnici, a pitanje je što će se dogoditi s Mostom, s kojim su se rastali uz jasne, ali ipak ne do kraja zaoštrene tonove. Kao svoj zalog tanašnoj mogućnosti da se antikorupcijska vlada ili barem saborska većina na koncu ipak formira.

'Oni su obrazovaniji od ostatka ekipe u Mostu, intelektualci su širokog spektra i mogu ići na bilo koju funkciju bez problema. Onda ova sekta koja je okupljena oko Grmoje i Petrova ne može to kontrolirati, njima je lakše kontrolirati ovo malo sa strane što imaju. Oni će se radije držati skupa nego da ih netko propitkuje. Oni su poznati po zatvorenosti. Bilo je to pitanje vremena', protumačio je jučer politički analitičar Krešimir Macan.

Operacija preuzimanja stranke, dakle, ipak nije uspjela - a pitanje je kako će, i hoće li uopće, sama stranka to preživjeti.