Na najvećem Županijskom sudu u Hrvatskoj, zagrebačkom, doznaje se da su suci za pregled jamčevina dobili rok od dva mjeseca, no on je instruktivan i neće biti posljedica ako ga prekorače.

Kako je većina sudaca trenutno na godišnjim odmorima, malo ih je koji će se tog opsežnog posla prihvatiti prije jeseni i nitko od upućenih ne želi nagađati kada bi zakonski uvjet mogao biti ispoštovan.

Jamčevina samo u slučaju opasnosti od bijega

Posljednjim, sedmim po redu izmjenama ZKP-a, istražni zatvor može se zamijeniti jamstvom samo ako je osumnjičenik u bijegu ili pak osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći.

Suci će, dakle, trebati izdvajati sve spise u kojima je određeno jamstvo i dostaviti ih izvanraspravnom vijeću koje će ukidati jamstva određena zbog drugih razloga osim bijega, primjerice opasnosti od utjecaja na svjedoke ili ponavljanja kaznenog djela. Izvanraspravno vijeće jamčevine će revidirati ako se radi o predmetu koji je u fazi rasprave, a suci istrage ako je riječ o nedjelima koje tužiteljstvo još istražuje i nije podnijelo optužnicu.

Nakon revizije u slučajevima gdje više nema osnove za jamčevine odredit će se neke druge mjere kojima bi se trebala osigurati nazočnost okrivljenika pred sudom, a nije isključeno ni da će se neki vratiti u istražni zatvor.

No, kako se neslužbeno doznaje, mnogi suci nisu nezadovoljni samo zato što će morati pregledavati svaki spis i tražiti podatke o jamčevinama nego i jer se odredbe o jamčevini primjenjuju retroaktivno te kompliciraju institut koji je do sada navodno dobro funkcionirao.

Protivnici zakonskih izmjena, uglavnom odvjetnici, ali i neki suci, upozoravali su da se jamčevinama ne koriste samo eksponirane i bogate osobe, poput primjerice Zdravka Mamića, nego i obični građani u problemu sa zakonom koji su mogućnost da se brane sa slobode dobili za jamčevine od nekoliko tisuća kuna.

Moguć novi udar na pretrpani zatvorski sustav

Zatvori se stoga nisu nepotrebno punili i sve je uglavnom uspješno funkcioniralo, no sada je moguć novi udar na pretrpani zatvorski sustav, navode pravnici koji se ne slažu s izmjenama odredbi o jamčevini. Podsjećaju i da istražni zatvor, za koji je odobreno najviše jamčevina, nije kazna već instrument koji treba osigurati nazočnost okrivljenika u kaznenom postupku.

Pooštrenje uvjeta za jamčevinu kao zamjenu za istražni zatvor najavio je još prije dvije godine tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić navodeći da se njime stvara nejednakonst građana, s obzirom da ga mogu koristiti samo oni koji imaju novca.

Miljenić je prijedlog zakonskih izmjena pohvalio i kada ga je u Saboru predstavio njegov nasljednik Ante Šprlje, a izmjene su konačno donesene u mandatu HDZ-ova ministra Dražena Bošnjakovića koji je zadržao ideju svojih prethodnika da se institut jamstva treba regulirati znatno restriktivnije.

Predlagatelji su stavove da jamstvo ne može zamijeniti istražni zatvor kod utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenih djela potkrijepili i odlukom Ustavnog suda kojom je iz istražnog zatvora 2015. pušten zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, polagač jedne od najvećih jamčevina od čak 15 milijuna kuna.

Iako je Ustavni sud tada isticao da je u tom slučaju odlučivao tek je li Županijski sud u Zagrebu povrijedio Bandićeva ljudska prava, profesorica kaznenoprocesnog prava Zlata Đurđević u svojoj je studiji zaključila da su tom odlukom prekršeni zakoni i narušena vjerodostojnost državnih institucija pred građanima. Isticala je i da su ustavni suci svojom odlukom osporili legitimnost jamstva kao kaznenopravnog instrumenta i učinili ga neučinkovitom zamjenom za istražni zatvor.