Masivni ledenjak – otprilike veličine Floride – od posebnog je interesa za znanstvenike zbog velike brzine kojom se mijenja i zbog utjecaja koji bi njegov gubitak imao na razinu mora (što je razlog za njegov naziv 'Sudnji dan'), piše Time. Ledenjak također djeluje kao sidro koje zadržava ledenu ploču Zapadne Antarktike.

Mjestimice deblji od dva kilometra, Thwaites se često uspoređuje s čepom u boci. Ako bi se urušio, razina mora porasla bi za 65 centimetara. To je već značajan iznos, s obzirom na to da oceani trenutno rastu za 4,6 milimetara godišnje. No ako bi to dovelo do gubitka cijele ledene ploče, razina mora podigla bi se za 3,3 metra.

Dok neki računalni modeli sugeriraju da bi smanjenje emisija stakleničkih plinova prema Pariškom sporazumu iz 2015. moglo ublažiti povlačenje ledenjaka, izgledi za Thwaites i dalje su 'mračni', prema izvješću International Thwaites Glacier Collaborationa (ITGC), projekta koji uključuje istraživače iz organizacija British Antarctic Survey, Nacionalne zaklade za znanost SAD-a i Vijeća za istraživanje prirodnog okoliša Ujedinjenog Kraljevstva.

Ledenjak Thwaites ubrzano propada

Thwaites se povlači više od 80 godina, ali taj se proces ubrzao u posljednjih 30 godina, rekao je Rob Larter, morski geofizičar koji je pridonio istraživanju, u priopćenju za javnost.

'Naša otkrića pokazuju da će se povlačiti dalje i brže', dodao je.

Druge vrste dinamike, koje trenutno nisu uključene u velike modele, mogle bi ubrzati njegovu propast, pokazuje novo istraživanje. Koristeći robota u obliku torpeda, znanstvenici su utvrdili da je donja strana Thwaitesa izolirana tankim slojem hladne vode.

Međutim u područjima u kojima se dijelovi ledenjaka odižu od morskog dna i led počinje plutati, djelovanje plime pumpa topliju morsku vodu, pod visokim tlakom, čak do 10 kilometara ispod leda.

Taj proces remeti izolacijski sloj i vjerojatno će značajno ubrzati povlačenje zone uzemljenja – područja gdje se ledenjak nalazi na morskom dnu.

Sličan proces primijećen i na Grenlandu

Grupa je također upozorila na najgori mogući scenarij u kojem se formiraju ledene litice visoke 100 metara ili više na prednjem dijelu Thwaitesa, a koje se potom brzo odvajaju i stvaraju sante leda, uzrokujući povlačenje tog ledenjaka, što bi moglo podići razinu mora za desetke centimetara u ovom stoljeću.

Međutim istraživači kažu da je prerano znati jesu li takvi scenariji vjerojatni. Ključno pitanje bez odgovora jest je li gubitak ledenjaka Thwaites već nepovratan.

Obilne snježne padaline, naprimjer, redovito se događaju na Antarktici i pomažu nadoknaditi gubitak leda, objasnila je Michelle Maclennan, klimatska znanstvenica sa Sveučilišta Colorado u Boulderu, tijekom brifinga za novinare.

'Problem je u tome što imamo neravnotežu; dolazi do većeg gubitka leda nego što ga snježne padaline mogu nadoknaditi', rekla je.

Povećana količina vlage u atmosferi planeta, uzrokovana globalnim zagrijavanjem i isparavanjem oceanskih voda, mogla bi rezultirati većim snježnim padalinama na Antarktici – barem na neko vrijeme. Međutim u određenom trenutku očekuje se da će se to prebaciti na kišu i površinsko topljenje leda, stvarajući situaciju u kojoj se ledenjak topi odozgo i odozdo.

Koliko brzo će se to dogoditi, dijelom ovisi o napretku zemalja u usporavanju klimatskih promjena.