Razlika u odnosu još je veća među onima u prvoj polovici 30-ih, među kojima čak svaki treći muškarac (34,3 posto) živi pod roditeljskim krovom. U istoj je poziciji dvostruko manje žena - njih 17 posto. Sveukupno, čak svako četvrto 'dijete' u Hrvatskoj - odnosno osoba koja živi s mamom i tatom bez partnera ili svoje djece, pa u obitelji ima status djeteta - starije je od 25 godina!

To su podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine o spolu i starosti stanovnika, tipu kućanstva u kojemu žive i njihovu položaju u obitelji, koje je Državni zavod za statistiku obradio samo za Jutarnji list.
Naime, DZS u srpnju, kad je objavio podatke o obiteljskim strukturama Hrvatske, nije objavio ovu tablicu koja je bitna za strateško planiranje jer se samo iz nje, primjerice, može iščitati dokad mladi ostaju živjeti s roditeljima ili koja je dobna struktura samačkih kućanstava.

Razlike u udjelima onih koji ostaju živjeti s roditeljima značajne su diljem zemlje. Može se zaključiti da mladi najlakše napuštaju roditeljski dom u kontinentalnim županijama, a najdulje ostaju kod kuće u županijama uz more. Tako, primjerice, s roditeljima živi gotovo 57 posto mladih od 25 do 30 godina u Splitu, a u Gospiću njih 44 posto. Najveću stopu mladih koji žive s mamom i tatom ima Primorsko-goranska županija, a pri vrhu je i grad Rijeka.

Muškarci, pak, najčešće ostaju živjeti s mamom i u zrelim godinama u Dalmaciji: u Šibeniku u dječjoj sobi još uvijek spava gotovo 70 posto muškaraca u dobi od 25 do 30 godina, a u Dubrovniku više od 40 posto onih u ranim 30-ima ne napušta roditeljski dom.

Više pročitajte ovdje