Snijega je u sezoni skijanja mnogo manje nego prije 40 i više godina, što brine neke skijaške centre poput hotelijera u austrijskom St. Antonu i Ischglu koji se boje da svojim gostima neće moći zajamčiti skijanje u proljeće.

Studija švicarskih znanstvenika bazira se na službenim podacima o sniježnim padavinama za jesen, zimu i proljeće u zadnjih 45 godina, a dobili su ih od švicarskog meteorološkog instituta.

Pokazalo se da je u Švicarskoj broj dana sa snijegom smanjen za 40 u odnosu na obilne sniježne padaline iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a slično je i u okolnim zemljama koje su isto tako pogođene klimatskim promjenama.

Na istraživanju su radili klimatolozi iz sveučilišta Neuchâtel zajedno s kolegama iz Federalnog udruženja za proučavanje šuma, snijega i sela (WSL), te iz Instituta za proučavanje snijega i lavina (SLF), a rezultati su objavljeni prošli tjedan u znanstvenoj reviji Climatic Change journal. Studija je proučavala sniježne prilike na mnogim lokacijama u Švicarskoj i susjednim zemnljama, i to na različitim nadmorskim visinama, u razdoblju od 1970. do 2015.

Broj dana sa snijegom u Alpama prosječno se svakih deset godina smanji za 8,9 dana, pokazalo je istraživanje. Osim toga, prvi snijeg padne prosječno 12 dana kasnije nego 1970., a okopni 25 dana prije, što znači da se sezona kad skijaši mogu računati na dobre prilike za svoj omiljeli sport sve više skraćuje, te da isto važi i za skijališta na visokim pozicijama i ona niža.

To je iznenađenje za znanstvenike koji prate klimatske promjene u visokogorju jer je do nedavna vrijedilo da skijališta na velikim visinama nisu ugrožena i da se ne isplati ulagati samo u skijališta na visinama manjim od 1500 metara.

Na skraćivanje skijaške sezone više utječe rano kopnenje snijega u proljeće nego njegov kasniji dolazak u jesensko-zimskim danima, pokazala je studija.